Nova nastavna godina počela je s najopsežnijom promjenom u strukovnom obrazovanju u posljednja tri desetljeća. Umjesto klasičnih predmeta, u gotovo svim strukovnim školama – izuzev zdravstvenih – uvodi se modularna nastava. Učenici će učiti kroz projektne zadatke u kojima sudjeluju nastavnici različitih struka, a škole dobivaju veću organizacijsku autonomiju.
Rektor Sveučilišta Algebra Bernays i predsjednik Udruge poslodavaca u obrazovanju Mislav Balković ističe da su reformom „riješena dva značajna problema: relevantnost sadržaja i kvaliteta općeobrazovnih predmeta, ključnih za državnu maturu”. Dodaje da je izrađeno 147 novih kurikuluma na kojima je radilo više od 500 poslodavaca i oko 2000 stručnjaka, kako bi nastavni sadržaji pratili suvremene tehnologije i potrebe gospodarstva.
Statistike su bile alarmantne: prošle je godine 48,5 % strukovnjaka palo na državnoj maturi, a od 2015. do 2025. broj srednjoškolaca koji upisuju visoko obrazovanje smanjio se za oko 9000. Balković vjeruje da će nova modularna struktura povećati interes učenika za strukovna zanimanja i izjednačiti njihove izglede na maturi s gimnazijalcima.
U praksi modularna nastava znači da, primjerice, skup ishoda „Zaštita na radu” učenici Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu savladavaju isključivo u rujnu, kroz 25 sati rada od kojih su 10 sati vođeno učenje, a ostatak praktičan rad. „Prvi put se susrećemo s time; vidjet ćemo kako će izgledati nadoknade za izostanke”, priznaje strukovni nastavnik Damir Čolig.
Promjene donose i novu organizaciju sati pojedinih predmeta. U istoj zagrebačkoj školi više se ne predaju automehaničar i autoelektričar, nego jedinstveni program automehatroničara, dok nastavnik politike i gospodarstva iduće godine prelazi u druge module. „Nijedan profesor ove godine neće izgubiti satnicu”, naglašava ravnatelj Tomislav Antolović.
Sličan optimizam dijeli i riječki Tehnički školski centar, jedini u zemlji koji ove godine upisuje program brodograđevnog tehničara. Ravnatelj Igor Majkić napominje da projektna nastava omogućuje rad u manjim skupinama, no upozorava kako „nije pedagoški da razrednik bude netko tko tjedno predaje samo četiri sata”.
Ipak, sustav se istodobno suočava s padom broja učenika: ove je godine u srednje škole upisano 2000 učenika manje nego lani, što znači gotovo 100 razreda manje. Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić upozorava da to može utjecati na norme nastavnika, ali da „problem ne smije biti pripisan reformi ako je uzrok manjak učenika”.
Kako bi se početni udar ublažio, ministarstvo i sindikati dogovorili su da će plaće učitelja ostati nepromijenjene tijekom prve godine primjene modularne nastave, bez obzira na eventualno smanjenje norme.
Premda su izazovi logistički i pedagoški značajni, nastavnici, ravnatelji i poslodavci slažu se da je reforma nužna kako bi se strukovno obrazovanje prilagodilo tržištu rada i učenicima ponudilo jednake prilike za daljnje školovanje i zapošljavanje.