Ustavni sud je odbacio zahtjev skupine zastupnika SDP-a i Možemo! za ocjenom ustavnosti Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske. Riječ je o već šestom pokušaju osporavanja toga zakona, koji je stupio na snagu početkom prošle godine i čiji je cilj ispraviti nepravdu iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata, kada je vlasnicima oduzeta imovina.
Prva je presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske naložila državi da zakonski regulira povrat nacionalizirane imovine, a saborski su zastupnici oporbenih stranaka tvrdili da taj propis nije usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito kad je riječ o pravima zaštićenih najmoprimaca. Ipak, Ustavni sud ni ovaj put nije prihvatio nijednu od primjedbi.
Prema riječima Udruge za zaštitu vlasništva i promicanje interesa vlasnika Protectus, zakon je donesen s izrazito velikom saborskom većinom, a pobijanje ustavnosti Pokreta i dijela zastupnika SDP-a smatraju politički neopravdanim, tim više što je SDP u konačnici podržao usvajanje zakona. Predsjednik Protectusa, Josip Hrastić, ističe:
– Razumijemo da ovo zakonsko rješenje napadaju profiteri koji njime gube svoje osamdesetgodišnje privilegije, međutim ne možemo razumjeti lijeve stranke, poimence SDP i Možemo!, koje su zajednički pokušale srušiti Zakon, iako je on izglasan i uz potporu SDP-a, a ni Možemo! nije bio protiv. Držimo to političkim diletantizmom i anticivilizacijskim činom u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske jer se ovim Zakonom konačno ispravlja teška nepravda i zločin počinjen nad vlasnicima nakon Drugog svjetskog rata, kaže predsjednik udruge Protectus Josip Hrastić.
Nadalje, Hrastić je poručio:
– Za nas vlasnike ova Odluka Ustavnog suda je očekivana, logična i jedino moguća pa se nadamo da nakon nje više neće biti napada na ovaj bez svake sumnje dobar i kvalitetno pripremljen zakon.
Zakonom se obuhvaća više mjera koje zaštićenim najmoprimcima i vlasnicima omogućuju dogovor ili naknadu zbog nepravične raspodjele troškova stambenog zakonodavstva iz 1996. godine. Tako se, primjerice, predviđa izravna isplata zaštićenim najmoprimcima, ugovor o najmu i mogućnost iseljenja u državni stan s minimalnom najamninom ili njegov eventualni otkup. Vlasnicima se pak olakšava povrat ili otkup stanova te zamjene s državom, čime bi se, prema zagovarateljima zakona, konačno ispravila povijesna nepravda.