Premijer Saske Michael Kretschmer ponovno je izazvao buru u njemačkoj politici izjavom da bi Berlin, „nakon primirja u Ukrajini”, trebao razmotriti ublažavanje sankcija Moskvi i vratiti se uvozu ruskog plina i nafte.
Kretschmer tvrdi da je Europi „potrebna energija po pristupačnim cijenama” te da Rusija dugoročno mora ostati trgovinski partner, ali „bez stvaranja nove ovisnosti”. Slične je poruke slao i 2022., ubrzo nakon početka ruske invazije, no ovoga je puta naišao na otvoren i žestok otpor u vlastitoj stranci.
CDU-ov zastupnik i stručnjak za vanjsku politiku Roderich Kiesewetter ocijenio je Kretschmerovu ideju „apsurdnom” i „sigurnosno-političkom besmislicom”. „Najveća opasnost za Europu je Rusija”, poručio je, ističući da njemački interes mora biti „jasna podrška Ukrajini” dok ne vrati granice iz 1991. i dok se Moskva ne odrekne imperijalnih ambicija.
Stranački vrh CDU-a zadržao je dosadašnju liniju: nema povratka na predratne energetske odnose sve dok Kremlj ne prekine agresiju. Sličan stav drži i savezna vlada, koja je nakon 2022. zamijenila ruski plin drugim dobavljačima i sklopila dogovor u EU-u o potpunom prestanku uvoza ruskog plina do kraja 2027.
Prije invazije Rusija je bila ključni opskrbljivač Njemačke, no dotok je prekinut početkom rata, a Bruxelles je već uveo široke gospodarske mjere protiv Moskve. Kretschmerovo inzistiranje na „pragmatičnom” preispitivanju sankcija tako se našlo usred sve oštrijih podjela unutar njemačke desnice – od krajnje desnog AfD-a, koji otvoreno poziva na obnovu trgovine s Rusijom, do umjerenog, ali danas podijeljenog CDU-a.
Za sada, međutim, čini se da u stranci i vladi prevladava uvjerenje da bi popuštanje Kremlju poslalo krivu poruku – i Berlin i Bruxelles drže se strategije potpune neovisnosti o ruskim energentima do kraja ovog desetljeća.