Radnici diljem svijeta hitno trebaju jasne politike zaštite od vrućine jer im tjelesna temperatura sve češće doseže opasne razine, stoji u novom zajedničkom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
„Za mnoge je to pitanje ‒ prilagodi se ili umri”, poručio je Johan Stander iz WMO-a predstavljajući izvješće, objavljeno nakon najtoplije godine otkako postoje mjerenja, 2024.
Ključni nalazi • Više od 2,4 milijarde radnika izloženo je toplinskom stresu, što godišnje uzrokuje više od 22 milijuna ozljeda na radu i gotovo 19 000 smrtnih slučajeva, procjenjuje Međunarodna organizacija rada (ILO). • Svako dodatno zagrijavanje planeta od 0,5 °C znatno povećava vjerojatnost duljih i intenzivnijih toplinskih valova. • Produktivnost rada pada 2–3 posto za svaki stupanj iznad 20 °C, navodi izvješće. • Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom na radnom mjestu u EU porastao je 42 posto od 2000. godine.
Tko je najugroženiji? Izvješće ističe da su radnici „najveća pojedinačna skupina ranjiva na klimatske promjene”. Posebno su pogođeni:
- radnici na otvorenom, poput građevinara i poljoprivrednika,
- hitne službe,
- zaposlenici u zatvorenim, ali toplinski intenzivnim pogonima.
„Ako vam tjelesna temperatura dulje vrijeme ostane na 38 stupnjeva, rizik postaje vrlo visok”, upozorio je Rüdiger Krech iz WHO-a. Dodao je da vrućina tada prelazi iz „nelagode” u ozbiljnu zdravstvenu prijetnju, s najsiromašnijim radnicima u najvećoj opasnosti.
Europski pritisak na zakonodavce Europski sindikati zahtijevaju od Europske komisije direktivu o maksimalnim radnim temperaturama. Dok Bruxelles još šuti, države posežu za različitim rješenjima: Španjolska propisuje da uredske prostorije moraju biti između 17 °C i 27 °C, a Cipar je početkom mjeseca zabranio rad na otvorenom od 12 do 16 sati kada su na snazi ozbiljna meteorološka upozorenja.
„Toplinski valovi često se nazivaju tihim ubojicom, ali uz današnju znanost, podatke i tehnologiju šutnja više nije izgovor. Gotovo sve bolesti, ozljede i smrti povezane s vrućinom mogu se spriječiti”, zaključio je Stander.
Izvješće poziva vlade i poslodavce da hitno uvedu pravila: rashladne pauze, pristup vodi, prilagodbu radnog vremena i nadzor temperature tijela radnika. Bez takvih mjera, upozoravaju autori, ekstremna vrućina nastavit će odnositi živote i urušavati produktivnost gospodarstava.