Ukrajinske bespilotne letjelice i raketni sustav Himars pogodili su crpnu stanicu Uneča u ruskoj Brjanskoj oblasti, ključnu točku sovjetskog naftovoda Druzhba koji Rusiju povezuje s Europskom unijom. Time su, prema prvim procjenama, najmanje pet dana obustavljene isporuke sirove nafte Mađarskoj i Slovačkoj – dvjema članicama EU koje i dalje ovise o ruskoj nafti.
Mađarski i slovački šefovi diplomacija Péter Szijjártó i Juraj Blanár u pismu Europskoj komisiji upozorili su da „fizička i geografska stvarnost“ čini opskrbu njihovih zemalja nemogućom bez tog naftovoda.
Napad je izazvao bijes u Budimpešti, koja više od polovice sirove nafte uvozi upravo kroz Druzhbu. Szijjártó je na Facebooku poručio: „Ovo je još jedan napad na energetsku sigurnost naše zemlje. Još jedan pokušaj da nas se uvuče u rat.“
Čelnik vladajućeg Fidesza i mađarski premijer Viktor Orbán – koji se prošli mjesec u Moskvi susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – optužio je Kijev da pogađa mađarsku infrastrukturu unatoč pomoći koju Budimpešta pruža Ukrajini u električnoj energiji i gorivu. U objavi Fidesza stoji: „Hungary supports Ukraine with electricity and petrol, in return they bomb pipeline that supply us. Very unfriendly move!“ Uz poruku je prikazan i rukom ispisan komentar bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa: „Viktor – I do not like hearing this – I am very angry about it. Tell Slovakia.“
Dok je 25 članica EU nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. prekinulo uvoz ruske nafte, Budimpešta i Bratislava ostale su izuzetak uz argument da su im ruski energenti presudni za gospodarstvo. Bruxelles planira potpuno ukinuti uvoz ruske nafte i plina do kraja 2027., no Mađarska i Slovačka tu ambiciju otvoreno osporavaju.
Slovački premijer Robert Fico, blizak Moskvi, u svibnju je jedini čelnik EU koji je prisustvovao ruskoj vojnoj paradi 9. svibnja, a ranije se u Kremlju rukovao s Putinom. I Bratislava se sada suočava s prekidom opskrbe.
Napad na Druzhbu dio je šire ukrajinske strategije gađanja ruskih energetskih postrojenja kako bi se osujetili prihodi Kremlja za rat u Ukrajini. Istodobno, Rusija nastavlja zračne udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ključnu za grijanje i industriju.
Njemačka, koja primarno prima kazahstansku naftu kroz isti cjevovod, prema prvim informacijama nije pogođena posljednjim napadom.
Rat se, unatoč diplomatskim inicijativama poput Trumpove najave „povijesnog susreta“ s Putinom na Aljasci, nastavlja nesmanjenom žestinom duž cijele bojišnice.
