PULA – Na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković” u četvrtak je svečano otvoren znanstveni skup Susreti na dragom kamenu pod naslovom „Tragom Mije Mirkovića – od uzroka ekonomskog zaostajanja do integracije u suvremeno društvo”.
Otvorenje je začinjeno hrvatskom himnom i istarskom pjesmom „Krasna zemljo” u izvedbi Bruna Krajcara, nakon čega je dekanica fakulteta izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe zahvalila Istarskoj županiji, Općini Marčana i svim sudionicima. Skup okuplja oko pedeset sudionika s trideset izlaganja, a prema riječima organizatorice izv. prof. dr. sc. Nataše Urošević nova će se izdanja skupa i zbornika radova održati i za dvije godine.
Akademik Robert Matijašić naglasio je višestruku ulogu Mirkovića – Balote kao književnika, ekonomista i znanstvenika, podsjećajući da je od 1958. do 1961. bio glavni tajnik tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica najavio je kazališnu adaptaciju Mirkovićeve drame „Tijesna zemlja” na daskama Istarskog narodnog kazališta.
U ime Općine Marčana zahvalio je načelnik Predrag Pliško, a pulski dogradonačelnik Vito Paoletić istaknuo je da raznoliki stručnjaci svojim radovima rasvjetljuju Mirkovićevo stvaralaštvo. Skupu su prisustvovali i Mirkovićevi unuci Nada i Mijo; potonji, koji živi u SAD-u, nedavno je postao djed dječaka također nazvanog Mijo.
Središnje izlaganje rektora Sveučilišta Jurja Dobrile prof. dr. sc. Marinka Škare – koje je pročitala prof. dr. sc. Sanja Blažević Burić – podsjetilo je na tri Mirkovićeve konstante: „čovjek kao mjera svih stvari”, neraskidiva veza ekonomije i morala te važnost povijesnog konteksta. Škare je ustvrdio da bi se Mirković danas zalagao za zaštitu lokalne proizvodnje, smanjenje nejednakosti i mjeru razvoja kroz kvalitetu života, dok bi umjetnu inteligenciju promatrao kao alat koji otvara pitanje novih i suvišnih vještina.
Akademik Matijašić u zasebnom radu prikazao je Mirkovićev angažman u JAZU, a povjesničar Egidio Ivetić analizirao je Mirkovićev udžbenik „Ekonomska historija Jugoslavije”, u kojem se Jadran pojavljuje kao treći, pomorski faktor uz Srednju Europu i Balkan.
Skup prati i dokumentarni film o Miji Mirkoviću koji su snimile studentice Sandra Čelebić i Noemi Glavaš, dok su pohvale upućene i Romani Percan te rakljanskom KUD-u za doprinos očuvanju Balotine ostavštine.
Znanstveni susreti u Puli još jednom su pokazali aktualnost Mirkovićeve misli, koja spaja ekonomsku analizu s etičkim zahtjevom za društvenom pravednošću – teme koje, kako je istaknuto, ostaju jednako žive u doba globalizacije i umjetne inteligencije.