Kamehameha škole, privatni obrazovni sustav osnovan oporukom hawaiijske princeze Bernice Pauahi Bishop 1884. godine, ponovno su na sudu. Neprofitna udruga Students for Fair Admissions (SFFA) tuži ih zbog, kako tvrdi, diskriminacije kandidata koji nemaju havajsko podrijetlo.
Škole su nastale na zemljišnom posjedu koji je princeza – praunuka legendarnog kralja Kamehamehe I. – ostavila u naslijeđe svom narodu. Danas se sustav sastoji od tri osnovno-srednjoškolska kampusa i 30 vrtića, pohađa ga oko 5 400 učenika, a zaklada raspolaže imovinom procijenjenom na 15 mlrd USD – većom od imovine većine američkih sveučilišta. Financiraju se isključivo iz vlastitog fonda, bez državnih dotacija.
Pristup je iznimno selektivan: na srednjoškolskoj razini upis dobije otprilike svaki peti kandidat. Škole pokrivaju 92 % troškova obrazovanja, a gotovo 80 % polaznika prima dodatnu pomoć prema imovinskom cenzusu. Gotovo svi upisani imaju havajsko podrijetlo, što je posljedica pravila koje preferira potomke autohtonog stanovništva.
SFFA, konzervativna udruga iz Virginije koju vodi aktivist Edward Blum, tvrdi da je takva praksa „nepravedna i nezakonita” te da onemogućuje upis polaznicima bez havajskih gena. Ista je organizacija 2014. pokrenula postupak protiv Harvarda, a prošle je godine Vrhovni sud SAD-a presudio protiv rasno svjesnih upisnih politika na američkim sveučilištima.
Obrana Kamehameha škola poziva se na izvorni zavjet princeze, donesen u vremenu kada je autohtoni narod drastično opadao – s procijenjenih pola milijuna prije europskog kontakta na tek 50 000 krajem 19. stoljeća. „To je bilo jedino što smo imali, institucija stvorena baš za nas”, prisjetio se profesor Jon Osorio, dekan hawaiijskog studija i bivši đak škole.
Predsjednica upravnog odbora Crystal Kauilani Rose, odvjetnica koja je 2003. već obranila isti upisni model, poručila je pred tisućama alumnija u Honoluluu: „Naša je misija i danas jednako snažna – osnaživati Havajce obrazovanjem, kako je princeza i zamislila.”
No pravni teren u međuvremenu se promijenio. Stručnjaci upozoravaju da su američki federalni sudovi sada naklonjeniji tužbama koje dovode u pitanje politike poticanja ranjivih skupina. „Gubitak ovog alata bio bi iznimno štetan”, smatra pedagoginja Eujin Park, podsjećajući da su afirmativne mjere godinama služile širenju pristupa obrazovanju.
Dok se čeka rasplet na okružnom sudu u Honoluluu, na Havajima raste zabrinutost da bi se, ako presuda bude nepovoljna, ugrozilo jedno od posljednjih velikih naslijeđa kraljevske loze i ključni stup očuvanja jezika, kulture i identiteta autohtonih Havajaca.