Turska je poručila da je spremna razgovarati s Grčkom o razgraničenju teritorijalnog mora u Egejskom moru – trenutno šest nautičkih milja za obje države – ne bi li otklonila grčko ciparsku blokadu njezina zahtjeva za širim sudjelovanjem u europskom vojnom instrumentu SAFE vrijednom 150 milijardi eura.
Prema pravilima tog zajmovnog fonda, najmanje 65 % troška ugrađenih komponenti mora potjecati iz Europske unije, Norveške ili Ukrajine. Turski proizvođači trenutačno smiju pokriti tek do 35 % vrijednosti konačnog proizvoda, što Ankara želi povećati. Prijavu je podnijela u lipnju, no bez zelenog svjetla Atene i Nikozije postupak stoji.
„Türkiye je, kao i uvijek, spremna raspravljati o svim međusobno povezanim pitanjima u Egeju, uključujući širinu teritorijalnog mora“, priopćila je stalna misija u Bruxellesu, naglasivši da bi se time mogao riješiti dio zapreka za ulazak turskih tvrtki u SAFE.
Grčka se poziva na Konvenciju UN-a o pravu mora koja joj dopušta proširenje pojasa do 12 milja. Ankara, koja dokument nije ratificirala, takav bi potez smatrala casus bellijem. Premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je multilateralni sastanak o cijelom paketu otvorenih pitanja, ali datum još nije poznat.
Cipar također osporava turski ulazak u program, ističući trajnu prisutnost turskih snaga na sjeveru otoka. Turska strana uzvraća da „ne predstavlja prijetnju“ te da njezina vojska jamči sigurnost turskih Ciprana.
Europska komisija zasad samo analizira zaprimljenu dokumentaciju; formalni pregovori s Ankarom nisu krenuli. Usporedno su Velika Britanija i Kanada već odmakle u vlastitim zahtjevima za širi pristup fondu, ali pregovori im zapinju na visini ulazne naknade.
Iako se o odlukama u obrambenoj politici može glasati kvalificiranom većinom, u praksi države članice čekaju suglasje. Zbog toga turska inicijativa ovisi o kompromisu s Atenom i Nikozijom – a taj se, sudeći po dugogodišnjim sporovima oko Egeja i Cipra, ni ovoga puta ne nazire lako.