Američki predsjednik Donald Trump posljednjih mjeseci javno gradi prijateljske veze s bjeloruskim čelnikom Aleksandrom Lukašenkom – od rođendanske čestitke poslane preko posebnog izaslanika do pohvale na društvenoj mreži gdje ga je nazvao „visoko cijenjenim predsjednikom”. Iako takvo umiljato toniranje izaziva nelagodu među bjeloruskim demokratima, liderica oporbe u egzilu Sviatlana Tsikhanouskaja smatra da bi „mrkva” mogla donijeti konkretne rezultate.
„If this rhetoric — of course it’s unpleasant for us — will help to release people, then it’s OK”, rekla je u New Yorku tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a. Dodala je da Trump na Bjelorusiju primjenjuje „transakcijski pristup” – ustupci u zamjenu za oslobađanje političkih zatvorenika – te da je, dok god to funkcionira, spremna iskoristiti „trenutak”.
Rezultati su već vidljivi. Nakon što je u lipnju Minsk posjetio američki izaslanik Keith Kellogg, Lukašenko je na slobodu pustio Sjarheja Tsikhanouskog, nekoć predsjedničkog izazivača i supruga oporbene čelnice. U rujnu je uslijedilo još 52 oslobađanja, neposredno nakon što je Washington ukinuo sankcije državnoj zrakoplovnoj tvrtki Belavia. Prema procjeni organizacije za ljudska prava Viasna, iza rešetaka je i dalje oko 1 201 politički zatvorenik.
„Is it a change of policy of America? No it is not”, naglasila je Tsikhanouskaja, odbacujući tumačenja da je Washington promijenio strategiju prema Minsku.
EU kao „tvrda karta” Dok Bijela kuća nudi poticaje, oporba sve više računa na Europsku uniju da zadrži pritisak. „European sanctions and tough and principled position is, in the language of President Trump, it’s their cards”, poručila je. Drugim riječima, Bruxelles bi – kroz još oštrije i dosljednije sankcije – trebao potaknuti trajne demokratske promjene, dok Washington igra na adut humanitarnog oslobađanja.
Nelagoda, ali i razumijevanje Sam Tsikhanouski priznaje da je ton američko-bjeloruskih razgovora teško slušati. „It doesn’t feel good for Belarusians to hear the way that Trump interacts with Lukashenko”, kazao je. No, kako dodaje, sunarodnjaci su „dovoljno zreli” da shvate kako bez tih razgovora „ne bi bilo ni pitanja o oslobađanju 1 300 političkih zatvorenika”.
Oporbeni je aktivist pet godina proveo u zatvoru, od čega više od dvije godine potpuno izoliran. Supruga opisuje kako se „probudio u 2025., ali mentalno je još uvijek u 2020.”. Dok se prilagođava novoj stvarnosti, planira se posvetiti oslobađanju preostalih zatočenika. „For now, I see my role such that 1,300 prisoners are freed… And not just freed, but provided with care and pay”, istaknuo je i najavio da će za šest mjeseci odlučiti hoće li se vratiti politici ili okrenuti medijima.
Lukašenko je u siječnju osigurao i sedmi mandat, unatoč međunarodnoj izolaciji zbog pomaganja ruskoj agresiji na Ukrajinu i brutalnog gušenja prosvjeda 2020. godine. Uz Trumpovu otvorenu ruku, tvrdi da je američki predsjednik prihvatio poziv za posjet Minsku. Za bjelorusku oporbu taj je prizor neugodan, no ako cijena političkog zbližavanja bude sloboda zatočenih, spremni su je platiti – uz uvjet da Europa nastavi „tvrdom linijom” prema posljednjem europskom autokratu.
