Blanko mjesta na zidu kuće predsjednika u Philadelphiji, nekada ispunjena pločama o porobljenim Afroamerikancima u rezidenciji Georgea Washingtona, postala su simbol novoga zahvata Bijele kuće u javnu memoriju. Američka Služba nacionalnih parkova (NPS) 22. siječnja uklonila je 34 informativne ploče i popratne videomaterijale kako bi se uskladila s predsjedničkom uredbom „Vraćanje istine i razuma američkoj povijesti”, potpisanom 27. ožujka 2025.
Grad tuži saveznu vladu Philadelphija je odmah podnijela tužbu saveznom sudu tražeći povrat izložbe i zabranu dodatnih intervencija. Sutkinja Cynthia M. Rufe 2. veljače je privremeno blokirala daljnje promjene na lokaciji do okončanja postupka.
Uredba nalaže uklanjanje sadržaja za koje administracija smatra da „okrnjuje američku baštinu”. Uz Philadelphiju, metom su se našle i dvije postave o Indijancima u nacionalnom spomeniku Little Bighorn u Montani, paneli o klimatskim promjenama u kalifornijskom Muir Woodsu te brošure u kući Medgara i Myrlie Evers u Mississippiju koje ubojicu borca za građanska prava nazivaju rasistom.
Reakcije stručnjaka i aktivista Ed Stierli iz Nacionalne udruge za očuvanje parkova drži da se time „posjetiteljima uskraćuje cjelovita slika povijesti koju zaslužuju čuti u nacionalnim parkovima”. Upozorava i na pad morala među zaposlenicima NPS-a, koji, kaže, „moraju brisati vlastiti istraživački rad kako bi zadržali posao”.
Povjesničar Leo K. Killsback, potomak poglavice Dull Knifea i autor ploča u Little Bighornu, smatra potez „očajnim i neinteligentnim”: „Povijest se mora temeljiti na činjenicama, dokazima i iznositi bez propagande… Brisanje dobro istraženih činjenica napad je na ljudska prava autohtonih naroda.”
Sociolog Rasul Mowatt podsjeća da je u službenim narativima „uvijek postojala potiskivanja”, a javnost često nema „komoditet za složene i neugodne priče”.
Odgovor Washingtona Resorno ministarstvo odbacuje kritike i poručuje Philadelphiji da se „radije pozabavi stopom nezaposlenosti i politikom jamčevine”, nego što „pokušava obezvrijediti naše hrabre utemeljitelje”.
Amerika se sprema proslaviti 250. rođendan 4. srpnja, no rasprava o tome hoće li slavlje biti potpunije s ili bez nelagodnih poglavlja ostaje otvorena.
