Nova Strategija nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država, koju je prošlog tjedna potpisao američki predsjednik Donald Trump, označila je dramatičan raskid s dosadašnjom transatlantskom retorikom. U dokumentu se, prema objavljenom sadržaju, europski projekt – sa svojim modelom demokratskih vrijednosti, multilateralizmom i obranom ljudskih prava – eksplicitno navodi kao „protivnik”.
Autor strategije ide i korak dalje: zaziva, kako stoji u tekstu, čak i „propast europske civilizacije”. U Bruxellesu i većim europskim prijestolnicama taj je jezik protumačen kao otvoreni napad na samu ideju europskog jedinstva i suradnje koja je desetljećima temeljila transatlantski poredak.
Retorika dokumenta otvara i pitanje savezništva Washingtona i Moskve. U istom tekstu spominje se suradnja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim krugom, što europski analitičari povezuju s mogućim stvaranjem nove geopolitičke osi. Trump time, za kritičare, istodobno potkopava dosadašnji koncept zajedničke obrane i sigurnosne kooperacije unutar NATO-a.
Europski diplomati, iako još suzdržani u službenim reakcijama, privatno govore o „kraju epohe ljubavi, partnerstva i sklada” u odnosima s Washingtonom. U Bruxellesu se već raspravlja o samostalnijim obrambenim strukturama i scenarijima u kojima će Europska unija morati braniti svoje vrijednosti bez oslonca na Sjedinjene Države.
Za mnoge promatrače novi se dokument čita i kao ideološko približavanje dvaju velikih sila – SAD-a i Rusije – oko koncepta neupitnog imperijalnog poretka. Europa se, upozoravaju, ponovno suočava s „dvostrukim agresorom” i prisiljena je, metaforički, „poći u partizane” ne bi li obranila vlastite demokratske standarde.
Što će uslijediti, ovisit će o službenim odgovorima europskih institucija i država članica. No već sada je jasno da Strategija nacionalne sigurnosti u svom sadašnjem obliku predstavlja najoštriji raskid s poslijeratnim naglaskom na uzajamnom uvažavanju i zaštiti ljudskih prava – temelju na kojem je transatlantski savez desetljećima počivao.
