Donald Trump i njegov politički krug započeli su koordiniranu kampanju čiji je cilj umanjiti povjerenje u izborne procese prije nego što birači uopće iziđu na birališta u studenome.
Glavne poluge pritiska
• Zakon SAVE (Safeguard American Voter Eligibility Act) – prijedlog predviđa strože provjere identiteta i obvezni dokaz o državljanstvu pri registraciji. Pokrenut je kao odgovor na neutemeljenu tvrdnju da milijuni nedržavljana redovito glasaju na američkim izborima, iako analize pokazuju da takvi slučajevi čine zanemariv udio ukupnih glasova.
• Masovno prikupljanje podataka o biračima – savezna administracija zahtijeva od saveznih država potpune popise registriranih birača, uključujući podatke s vozačkih dozvola i djelomične brojeve socijalnog osiguranja. Države koje odbiju riskiraju sudske tužbe, dok one koje pristanu moraju dopustiti federalnim službama provjeru popisa i, prema strogim rokovima, uklanjanje birača koje Washington proglasi nevažećima.
• Zastrašivanje na biralištima – iako nije službeno najavljena upotreba pripadnika oružanih snaga ili saveznih agencija na izborni dan, javni istupi iz Bijele kuće ostavili su otvorenom mogućnost da se Nacionalna garda ili čak agenti za migracijska pitanja pojave na glasačkim mjestima. To je već prisililo državne izborne dužnosnike da u simulacijama razrađuju scenarije takve intervencije.
• Diskreditacija glasanja poštom – Trump uporno tvrdi da dopisno glasanje pogoduje „prevari” i „krađi” glasova, premda je prošloga tjedna i sam glasao poštom na dopunskim izborima na Floridi. Statistike pokazuju da republikanski birači zbog te retorike rjeđe koriste glasanje poštom, što rezultira kasnijim skokom demokratskih glasova pri prebrojavanju koverti – pa bivši predsjednik takve promjene potom prikazuje kao dokaz manipulacije.
Širi pritisak
Retorici o „namještenim izborima” pridodaju se i pritisci na Ministarstvo pravosuđa i FBI, kao i zahtjevi republikanskim državama da iznova crtaju izborne okruge. S obzirom na to da prognoze trenutačno sugeriraju mogućnost gubitka i Zastupničkog doma i Senata za republikance, Trumpov rječnik i potezi dodatno se zaoštravaju.
Posljedice
Stručnjaci upozoravaju da stvaranje nepovjerenja u institucije dovodi do manjeg odaziva birača i povećava rizik od kriznih situacija na sam dan izbora. Državni tajnici zaduženi za provedbu izbora stoga pripremaju operativne planove kako bi odvagnuli sve varijante – od pravovremenog pružanja točnih informacija građanima do mogućeg fizičkog osiguranja birališta.
Predizborna kampanja ulazi, dakle, u fazu u kojoj se izborna pravila i povjerenje u njih pretvaraju u ključno političko bojište, a ishod bi mogao odlučiti ne samo raspored snaga u Kongresu nego i budući legitimitet američkog izbornog sustava.
