Predsjednik Donald Trump ulazi u novu fazu mandata suočen s proturječjem između vlastitih predizbornih obećanja i sve izraženijih ratnih žarišta. Kandidat koji je 2016. najavljivao kraj „beskonačnih ratova” sada se, kako naglašavaju njegovi kritičari, nalazi u situaciji gdje se sukobi šire, a unutarnjopolitički teret raste.
Najveći izazov stiže iz redova njegovih najodanijih pristalica. Pokret „Učinimo Ameriku opet velikom” (MAGA) duboko je podijeljen oko postupanja prema Bliskom istoku. Jedna struja inzistira da Washington ostane čvrsto uz Izrael i podupre eventualni napad na Iran; druga traži da se SAD povuče i diplomatski zaustavi rat, držeći državu podalje od regionalnih sukoba.
Ta dilema nije samo ideološka. Analitičari upozoravaju da bi se poljuljana baza mogla preliti u pad popularnosti predsjednika – domaća briga koja u pravilu ima veću težinu od udaljenih bojišnica.
Trumpovi protivnici podsjećaju i na nedavne izjave u kojima je, govoreći za ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukrajinsko-ruski sukob usporedio s dječjom tučnjavom na igralištu. Kritičari tvrde da takvo pojednostavljivanje ratnih strahota otkriva ograničeno razumijevanje složenosti globalnih kriznih žarišta.
Kako se ratno stanje nastavlja, predsjednik mora balansirati između obećanja o „Americi na prvom mjestu” i zahtjeva da se stane uz tradicionalne saveznike. Ishod tog unutarstranačkog prijepora mogao bi presudno oblikovati i njegovu kampanju za reizbor.
