Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump poručio je na mreži Truth Social da u 2027. godini želi vojne rashode od 1,5 bilijun dolara – više od 50 % iznad već odobrenih 901 milijardu za 2026.
„Odluku sam donio nakon dugih i teških pregovora sa senatorima, članovima Kongresa, tajnicima i drugim političkim predstavnicima, a posebno u ovim vrlo problematičnim i opasnim vremenima”, napisao je Trump.
Ključne točke najave:
• Skok do 1,5 bilijun dolara bio bi najveći pojedinačni rast pentagonskog budžeta od Korejskog rata 1951., kada je povećanje posljednji put premašilo 50 %.
• Trump tvrdi da će dodatnu potrošnju pokriti prihodima od carina „nametnutih gotovo svakoj zemlji i mnogim industrijskim sektorima”, uz obećanje da će SAD i dalje smanjivati dug i pomagati građanima s „umjerenim prihodima”.
• Neovisni Odbor za odgovoran federalni proračun procjenjuje da bi plan do 2035. stajao 5 bilijuna dolara te ukupni dug uvećao za 5,8 bilijuna s uračunatim kamatama, upozoravajući da bi se samo polovica troškova mogla pokriti postojećim carinama, od kojih bi neke Vrhovni sud mogao proglasiti nezakonitima.
• Analitičar Byron Callan iz Capital Alpha Partners pita se može li obrambeni sektor uopće apsorbirati toliku injekciju novca i kamo bi sredstva konkretno bila usmjerena.
Politički put i prepreke
Povećanje mora odobriti Kongres. Republikanci, koji drže tanku većinu i u Zastupničkom domu i u Senatu, zasad ne pružaju otpor predsjednikovoj ambicioznoj potrošnji, no rasprave o veličini i raspodjeli sredstava tek slijede.
Kontekst napetosti
Najava dolazi u tjednu kada su američke snage, prema navodima iz Washingtona, u Venezueli s vlasti svrgnule Nicolasa Madura, a Bijela kuća razmatra – među ostalim opcijama – i vojnu upotrebu u mogućem stjecanju Grenlanda. Trump je istovremeno prozvao obrambenu industriju zbog prespore isporuke oružja, zaprijetivši zabrani isplate dividendi i otkupa dionica dok ne ubrzaju proizvodnju.
Ako plan prođe, Pentagon bi u tri godine doživio rast veći nego u cijelom razdoblju Reaganove vojne ekspanzije ranih 1980-ih, kada su proračuni rasli 20 do 25 %. Što će to značiti za američki dug, industriju i globalnu sigurnost – ostat će predmet žestokih rasprava na Capitol Hillu.
