Američki predsjednik Donald Trump planira službeno posjetiti Grčku, potvrdila je veleposlanica SAD-a u Ateni Kimberly Ann Guilfoyle tijekom predstavljanja novog dokumentarnog filma prve dame Melanije Trump u Ateni.
„Znam da će predsjednik doći i zaista se veselim što ćemo ugostiti oboje – i Melaniju i njega. Bila bi to nevjerojatna čast za zemlju”, izjavila je Guilfoyle, ne navodeći točan datum ni eventualne dodatne postaje puta poput Izraela, Cipra ili Turske.
Najava dolaska stiže u trenutku dok Washington pojačava fokus na jugoistočni Mediteran, područje opterećeno sporovima o pomorskim granicama i energetskim nalazištima. Nakon Trumpove reizborne pobjede američke tvrtke ubrzano ulažu u istraživanje plina i nafte u regiji, a sama veleposlanica Grčku opisuje kao „ključnog igrača u europskoj energetskoj budućnosti”. Atena se pritom slaže s Trumpovim stavom da bi Europa trebala uvoziti više ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a.
Obnova trijateralne suradnje Grčke s Izraelom i Ciprom – usmjerene na obranu i zajedničke energetske projekte – budno se prati u Ankari, gdje vlasti strahuju da bi takvo partnerstvo moglo narušiti regionalnu ravnotežu. Ipak, nakon godina napetosti u Egeju pojavljuju se prvi znakovi mogućeg popuštanja: prošlog su tjedna Atena i Ankara pokrenule politički dijalog visokog stupnja, koji bi trebao kulminirati susretom grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u prvoj polovici veljače.
Samo nekoliko dana prije toga, Turska je izdala višemjesečne NAVTEX obavijesti – pomorske sigurnosne poruke o planiranim vojnim vježbama – na koje je Grčka odgovorila proglašavajući ih pravno ništavnima i politički motiviranima. „Turci pokušavaju spriječiti održavanje susreta Mitsotakis–Erdoğan”, ocijenio je zastupnik vladajuće Nove demokracije Angelos Syrigos.
Rastući američki interes za energetski potencijal regije mogao bi, međutim, natjerati dugogodišnje rivale da intenziviraju diplomatsku potragu za kompromisom. Trump i Erdoğan već njeguju bliske odnose, a Ankara je pristupila predsjednikovu inicijativu nazvanu Board of Peace. Američki veleposlanik u Ankari Tom Barrack uvjeren je da bi se pitanje ponovnog uključivanja Turske u program lovaca F-35 – iz kojeg je izbačena 2019. nakon kupnje ruskog sustava S-400 – moglo riješiti „u iduća četiri do šest mjeseci”. Tome se, podsjetimo, snažno protive i Grčka i Izrael.
Turska ostaje i ključni partner Washingtona u Siriji, gdje Trump naglašava suradnju s Erdoğanom u sigurnosnim operacijama na sjeveru zemlje, unatoč promjenjivoj ulozi kurdskih snaga koje Ankara smatra prijetnjom.
Iako detalji o Trumpovu itineraru još nisu poznati, sama najava hodograma predstavlja snažan signal da se Sjedinjene Države namjeravaju još dublje uključiti u preoblikovanje energetskih i sigurnosnih odnosa na istočnom Sredozemlju.
