Rijeka – Predavanje naslovljeno „Riječki masoni: Anatomija skrivenog utjecaja” napunilo je dvoranu Gradske knjižnice Rijeka, potvrdivši trajnu fascinaciju javnosti slobodnim zidarstvom. Mladi povjesničar Benjamin Novosel tijekom dvosatnog izlaganja vodio je publiku kroz tri stoljeća lokalne i europske masonske povijesti, od londonskog osnutka pokreta do suvremenih riječkih loža.
-
Prvi tragovi iz 1769.
Prema iznesenim arhivskim zapisima, u prostoru tadašnje Rafinerije šećera djelovala je loža za koju se vjeruje da je osnovana 1769. godine. Ako se podatak potvrdi, riječ je o jednoj od najranijih loža na tlu današnje Hrvatske. -
Procvat pod francuskom upravom
Najjači zamah riječko slobodno zidarstvo doživjelo je početkom 19. stoljeća, kada grad dolazi pod francusku administraciju. Među istaknutim članovima navode se Andrija Adamić, grof Janko Drašković i biskup Maksimilijan Vrhovac, koji su financirali izgradnju Lujzijanske ceste – vitalne prometnice koja je povezala Rijeku s Karlovcem i Zagrebom. -
Adamićeva ostavština
Adamić je, istaknuto je, izradio nacrt staroga riječkog kazališta i pokrenuo prvi gradski casino. U korespondenciji s maršalom Lavalom Nugentom raspravljao je i o projektu na Trsatu, gdje se danas nalazi mauzolej koji stručnjaci opisuju kao „najraskošniju” masonsku grobnicu u Hrvatskoj. -
Loža Sirius i suvremene aktivnosti
Predavač je podsjetio na riječku ložu Sirius, nekoć smještenu u zgradi u Dežmanovoj ulici, te istaknuo kako je i u 21. stoljeću u Rijeci aktivno više masonskih loža. „Masonerija u svim povijesnim epohama predstavlja iznimno složen fenomen”, poručio je. -
Mistika rituala
Na pitanja publike o osobnom članstvu i detaljima rituala Novosel je ostao suzdržan, naglasivši tek da se radi o teatralnim ceremonijama bogatim simbolikom.
Zanimanje za skriveni utjecaj slobodnih zidara očito ne jenjava, a riječki primjer pokazuje koliko su masoni bili utkani u društvene, gospodarske i urbanističke procese grada – od Lujzijane do Trsatske gradine.