Kninska tvrđava, 5. kolovoza 1995. – Umjesto legendi i nagađanja, imena prvih vojnika koji su usred „Oluje” uklonili srpsku zastavu napokon su jasno zapisana.
Na jutro Dana pobjede, između 9.30 i 10 sati, Mario Bilać (Gaćelezi kraj Vodica), Jasmin Hadžić (Kozarac kraj Belog Manastira) i Eduard Baltić (Čakovec) iz 7. gardijske brigade Puma ispenjali su se na jarbol kninske tvrđave i spustili obilježje samozvane Republike Srpske Krajine. Zapovijed da upravo ovaj trojac obavi simbolički čin izdao je zapovjednik brigade, general Ivan Korade.
Drama na vjetrovitom vrhu Dinare
Prije nego što su stigli do utvrde, mladići stari jedva 18 godina mjesecima su trpjeli buru, snijeg i mišju groznicu na Dinarskom masivu. „Dinara je nemilosrdna, njezine zime nitko ne može preživjeti”, upozoravali su ih lokalni gorštaci, no Pume su izdržale. Operacije Zima ’94., Skok-1, Skok-2 i Ljeto ’95. otvarale su put prema Kninu, a kulminacija je došla upravo tog kolovoza.
Sa suborcima Elvisom Mihićem, Ivicom Novoselcem i Miljenkom Hajsokom, te uz generala Koradea, narednicu Boženu Šimek-Šupliku i satnika Branka Žeželja (nosio je fotoaparat), stigli su na zidine tvrđave. Trojac je po zapovijedi prionuo jarbolu, skinuo zastavu RSK i nekoliko trenutaka poslije razmotao 20-metarski hrvatski barjak. Taj čin označio je konačni slom četverogodišnje okupacije.
Čuvari ceremonije
Od 2015. godine Bilać, Hadžić i Baltić svakih pet godina na svečanosti Dana pobjede izmjenjuju se u podizanju državne zastave na istom mjestu. Ove godine čast je pripala Mariju Bilaću.
Iako su pune 18 godina njihova imena ostala nepoznata široj javnosti, priča trojice Puma postala je prepoznatljiv simbol – hrvatska verzija podizanja zastave na Iwo Jimi, samo bez filmova i romana koji bi je ovjekovječili. Danas se, međutim, zna tko je prvi skinuo zastavu okupatora i podigao hrvatski stijeg na kninskoj tvrđavi – trojica tada osamnaestogodišnjih gardista koji su prkosili i buri i povijesti.