Demencija se u javnosti gotovo automatski povezuje s gubitkom pamćenja, no stručnjaci upozoravaju da prvi alarmi često nemaju nikakve veze s prisjećanjem imena ili datuma. U Hrvatskoj od ove bolesti trenutačno boluje oko 90 tisuća ljudi, a globalne prognoze govore da će se broj oboljelih do 2050. gotovo udvostručiti. Zato je prepoznavanje ranih pokazatelja presudno – katkad godinama prije nego što zaboravljivost postane očita.
- Impulzivno donošenje odluka
Demencija napada i frontalni režanj te orbitofrontalni korteks, regije zadužene za prosuđivanje i kontrolu impulsa. Posljedica su nagle, često rizične financijske odluke: kompulzivna kupnja, nepromišljeno dizanje kredita ili propuštanje plaćanja računa. Studija Sveučilišta Johns Hopkins, provedena na više od 81 000 starijih osoba, pokazala je da su oboljeli imali lošije kreditne rejtinge čak šest godina prije službene dijagnoze. Slični nalazi Federalnih rezervi u New Yorku otkrivaju da su propuštena plaćanja česta već u petogodišnjem razdoblju koje prethodi dijagnozi. Rizično ponašanje osobito se veže uz frontotemporalnu demenciju – oblik koji čini oko pet posto slučajeva i najprije mijenja osobnost, a tek potom memoriju.
- Društveno povlačenje
Atrofija Brocinog i Wernickeova područja otežava govor i razumijevanje jezika, što kod mnogih bolesnika stvara frustraciju i sram te ih tjera na izolaciju. Analiza iz 2025. godine, koja je obuhvatila više od 600 000 sudionika, utvrdila je da usamljenost povećava vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti za 14 %, a vaskularne demencije za 17 %. Povlačenje je najizraženije kod Alzheimerove i frontotemporalne demencije, no može pratiti i vaskularnu demenciju te demenciju s Lewyjevim tjelešcima.
- Problemi s vidom
Oštećenja okcipitalnog i parijetalnog režnja dovode do smetnji u prostornoj orijentaciji, procjeni dubine i prepoznavanju udaljenosti. Kod demencije s Lewyjevim tjelešcima mogu se javiti i vizualne halucinacije, dok osobe sa stražnjom kortikalnom atrofijom često prvo primjećuju zamućenu ili iskrivljenu sliku, a tek kasnije kognitivni pad.
Zašto je rana dijagnoza presudna?
Što je bolest ranije otkrivena, to je veća šansa za usporavanje njezina napredovanja kroz terapiju, promjene životnog stila i pravodobnu podršku obitelji. Liječnici zato savjetuju da se kod pojave impulzivnih financijskih poteza, iznenadne društvene izolacije ili neočekivanih problema s vidom ne oklijeva potražiti stručnu procjenu.
Iako gubitak pamćenja ostaje najprepoznatljiviji simptom, ovi suptilni signali često se pojavljuju prvi – nudeći dragocjeni vremenski prozor za djelovanje prije nego što demencija nepovratno naruši svakodnevni život.