Na jesenskim općim izborima u Bosni i Hercegovini bira se novi hrvatski član Predsjedništva, prvi nakon Željka Komšića kojemu ustav više ne dopušta još jedan uzastopni mandat. U utrci su:
- Darijana Filipović – kandidatkinja HDZ-a BiH, dugogodišnja zastupnica i potpredsjednica stranke.
- Slaven Kovačević – savjetnik aktualnog člana Predsjedništva Željka Komšića i kandidat Demokratske fronte.
- Zdenko Lučić – zajednički kandidat oporbene hrvatske "petorke" (HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka).
Problem preglasavanja
Hrvatske stranke godinama upozoravaju da bošnjački birači, kojih je oko četiri puta više, biraju „hrvatskog” člana Predsjedništva. Komšić je tako četiri puta osvojio funkciju zahvaljujući većinskoj potpori iz bošnjačkog korpusa, zbog čega hrvatski politički blok traži promjenu Izbornog zakona i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
Filipović: opasnost od rasipanja glasova
Filipović smatra da svako cijepanje hrvatskog biračkog tijela „značajno povećava izglede da ponovno bude izabran kandidat koji dominantnu potporu dobiva iz bošnjačkog biračkog tijela”. Oslanja se na potporu sestrinskog HDZ-a iz Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića.
Kovačević: tvrđa građanska linija
Predstavljajući svog savjetnika kao prirodnog nasljednika, Komšić je poručio: „Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse.” Europski sud za ljudska prava lani je odbacio Kovačevićevu tužbu kojom je tvrdio da je diskriminiran izbornim pravilima, ocijenivši je političkom akcijom.
Lučić: suverenitet i opstojnost Hrvata
Oporbena „petorka” istaknula je Lučića uz optužbu da HDZ BiH monopolizira Hrvatski narodni sabor i nastoji preuzeti sve poluge vlasti. Lučić je poručio kako će voditi politiku temeljenu na stavu da su Hrvati „suveren narod” koji će se „znati izboriti za svoju opstojnost”.
Izborni sustav Federacije BiH omogućuje da svi građani tog entiteta glasaju i za hrvatsku i za bošnjačku listu, što će, prema mnogim analitičarima, i ovoga puta biti ključan faktor. Hoće li Hrvati ostati bez „svog” predstavnika ili će se, prvi put nakon 2006., u Predsjedništvu naći kandidat s prvenstveno hrvatskim glasovima, odlučit će jesenska glasačka kutija.