Na današnji dan navršava se točno 30 godina otkako je Split izgubio Miljenka Smoju, novinara, književnika i televizijskog scenarista kojemu se često tepalo da je najveći kroničar Dalmacije. Smoje je preminuo 25. listopada 1995. godine u rodnome gradu, gdje je i rođen 14. veljače 1923., a posljednji počinak pronašao je na groblju u Žrnovnici.
Dan uoči obljetnice, grobove Miljenka i njegove supruge Lepe pohodio je dugogodišnji prijatelj i fotoreporter Fjodor Feđa Klarić. „Dan prije ove tužne obljetnice, bili smo na Smojinom i Lepinom grobu, sjećanje na naše prijateljstvo ne blijedi, premda su prošla puna tri desetljeća od kada Miljenka nema među nama”, rekao je Klarić, prisjetivši se brojnih zajedničkih terena i reportaža koje su odradili za Slobodnu Dalmaciju.
Žrnovnica je za Smoju imala posebno značenje: upravo ondje se 10. travnja 1962. vjenčao s Lepom, a danas se u prostoru mjesne knjižnice nalazi spomen-soba uređena kao njegova radna i spavaća soba. Klarić poziva znatiželjnike: „…pozivam sve da posjete taj prostor kako bi vidjeli gdje su stvarana najveća djela novinara i scenarista našeg Smoje.”
Iako je publici ostao najprepoznatljiviji po televizijskoj seriji „Naše malo misto”, Smoje je desetljećima bilježio dalmatinsku svakodnevicu reportažama, putopisima i satirama objavljivanim u tadašnjim tiskovinama. Kulturalni znalci ističu da je „Naše malo misto” za hrvatsku kulturu važno koliko i „Judita” Marka Marulića, Meštrovićev „Zdenac života” ili Bukovčev „Hrvatski preporod”. Tek se s vremenskim odmakom shvatilo da iza prepoznatljivog humora serije stoji duboka životna i politička drama, iskazana kroz mentalitet malog dalmatinskog mjesta.
Smoje je i sam znao duhovito opisivati svoj grad. Njegova rečenica o Splitu i danas se prepričava: „Ako stavite šator nad gradom, dobit ćete najveći cirkus na svitu!”
Tri desetljeća nakon smrti, interes za Smojin opus ne jenjava. Posjetitelji Žrnovnice, ali i svi ljubitelji njegove kronike „malog mista”, ponovno otkrivaju koliko je pronicljivo opisao duh Dalmacije – i koliko su njegove priče, unatoč prolasku vremena, ostale žive i aktualne.