Procjenjuje se da je tijekom nedavnog toplinskog vala, od 23. lipnja do 2. srpnja, najmanje 1500 ljudi u 12 europskih gradova umrlo zbog vrućina pogoršanih klimatskim promjenama izazvanima ljudskim djelovanjem, pokazuje brza analiza znanstvenika s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine.
• Sagorijevanje fosilnih goriva povisilo je temperature vala za prosječno 4 °C, čime se – prema autorima – utrostručio broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. • Istraživači upozoravaju da bi stvaran broj žrtava diljem Europe mogao biti „deseci tisuća” jer su obuhvaćena samo 12 grada.
Najviše procijenjenih smrtnih slučajeva:
- Milano 317
- Barcelona 286
- Pariz 235
- London 171
- Rim 164
- Madrid 108
- Atena 96
- Budimpešta 47
- Zagreb 31
- Frankfurt 21
- Lisabon 21
- Sassari 6
Time je najveći europski gradovi pogodio gubitak veći od nekih nedavnih prirodnih katastrofa, primjerice poplava u Valenciji 2024. (224 poginulih) ili onih u sjeverozapadnoj Europi 2021. (243).
„Ovo pokazuje da su klimatske promjene apsolutna prekretnica kada su u pitanju ekstremne vrućine… Ako nastavimo slijediti želje industrije fosilnih goriva, sve više ljudi će gubiti živote, a financijsku korist će imati samo mala, bogata, glasna i utjecajna manjina”, upozorila je dr. Friederike Otto.
Dr. Malcolm Mistry pojašnjava zašto se toplinski val naziva tihim ubojicom: „Većina žrtava toplinskog vala umre kod kuće ili u bolnicama jer im tijela postanu preopterećena i podlegnu već postojećim zdravstvenim problemima, poput bolesti srca, dijabetesa i respiratornih problema.”
Dodatno, služba EU-a za klimatske promjene Copernicus bilježi da je lipanj 2025. bio peti najtopliji otkako postoje mjerenja. U drugom vrhuncu vala, od 30. lipnja do 2. srpnja, temperature su u više zemalja prešle 40 °C, a u Španjolskoj i Portugalu dosegnule 46 °C.
Znanstvenici zaključuju da će, bez brzog smanjenja emisija, učestalost i intenzitet takvih ekstremnih toplina nastaviti rasti — zajedno s brojem žrtava.