Tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore ovaj su se tjedan slile u Podmilačje kod Jajca, gdje se 23. i 24. lipnja slavi blagdan svetog Ivana Krstitelja. Riječ je o jednom od najstarijih hodočasničkih svetišta u BiH, čije korijene povjesničari prate do sredine 15. stoljeća.
Svetište je podignuto u gotičkom stilu i, unatoč osmanskom osvajanju 1463. i padu Jajca 1528., stoljećima je ostalo sačuvano. U ožujku 1993. godine srpska je vojska u potpunosti srušila i veliku i srednjovjekovnu crkvu, no spašen je čudotvorni kip svetog Ive. Obnova je pokrenuta odmah nakon rata; najprije su vjernici molili u improviziranom šatoru, potom u drvenoj baraci, a 2000. godine crkvica je vraćena u izvorni oblik, uz izgradnju nove crkve s vanjskim oltarom i župnom kućom.
Hodočasnici uoči blagdana obilaze Križni put uz brdo Grabež, gdje je HVO, na zamolbu franjevaca, postavio 14 drvenih postaja. Svetište je poznato po pokorničkim i zavjetnim misama za bolesnike 23. i 24. lipnja, na kojima, uz katolike, tradicionalno sudjeluju i vjernici drugih religija, što mu daje jedinstven ekumenski pečat.
S blagdanom su povezani i brojni narodni običaji. Uoči „Ivandana” pale se veliki krijesovi ili "svitnjaci", tradicija koja živo žari i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj. Djeca skupljaju suhe grane, a vatra se pali u sumrak, simbolizirajući svjetlost i dolazak ljetnog solsticija.
Dok se nad Podmilačjem noću uzdižu plameni jezici, hodočasnici ponavljaju stoljetnu molitvu: „Sveti Ivo, moli za nas”.