Na jugu Hrvatske ovih dana svi putovi vode prema Sinju, najvećem marijanskom svetištu južno od Marije Bistrice. Od 8. do 15. kolovoza tisuće vjernika – osobito mladih – pješice prolaze Stazom Gospi Sinjskoj kako bi 15. kolovoza, na svetkovinu Velike Gospe, sudjelovali u središnjoj procesiji ulicama grada.
• Najviše hodočasnika dolazi s juga, iz smjera Solina, te sa sjevera, iz Bosne i Hercegovine. • Blagdan se obilježava devetnicom, noćnim i dnevnim hodočašćima te svečanom misom uz čudotvornu sliku Presvete Bogorodice Milosrđa – Gospe Sinjske – koja se čuva u crkvi franjevačkog samostana.
Vjernici Gospu Sinjsku štuju još od 17. stoljeća, a današnji kult veže se uz „čudesnu pobjedu“ iz 1715. godine. Prema predaji, turska vojska od oko 76 000 ljudi opsjela je Sinj, no uoči blagdana Marijina Uznesenja na nebu se navodno ukazala „bijela Gospođa“. Prestravljeni osvajači povukli su se, a stanovnici su pobjedu pripisali Gospinu zagovoru. U znak zahvalnosti sinjski providur Balbi poslao je 80 zlatnika u Veneciju kako bi se izradila kruna i križ za Gospin lik, koji je svečano okrunjen 22. rujna 1716. godine.
Ikona je prvotno bila štovana u Rami pod imenom Gospa od Milosti. Franjevci su 1687. s vjernim pukom utočište pronašli u Cetinskoj krajini, gdje su 1712. sagradili novi samostan i crkvu; ondje se Gospina slika nalazi i danas, slavljenija no ikad.
Organizatori očekuju da će ovogodišnje hodočašće, kao i ranijih godina, okupiti desetke tisuća vjernika koji će molitvom i pjesmom zahvaliti „rajskog i zemaljskoj kraljici“, kako Gospu Sinjsku naziva lokalna pobožnost.
