Blagdan Male Gospe, koji Katolička crkva obilježava 8. rujna, često se miješa s drugim marijanskim svetkovinama. Teolog Hrvoje Šiljak upozorava da vjernici moraju razlikovati tri ključna događaja:
• „Bezgrešno začeće” (8. prosinca) – trenutak kada je Marija začeta bez istočnoga grijeha. • „Mala Gospa” (8. rujna) – dan njezina rođenja. • „Velika Gospa” (15. kolovoza) – uznesenje Marije na nebo na završetku zemaljskog života.
„Moramo paziti da ovaj blagdan ne pobrkamo s Velikom Gospom”, naglasio je Šiljak, dodavši da svaka od tri proslave ima specifično teološko značenje.
Korijeni blagdana Prvi tragovi liturgijskog slavlja Marijina rođendana javljaju se u 6. stoljeću, a već u 7. stoljeću u Jeruzalemu se 8. rujna služi euharistija u crkvi sagrađenoj, prema predaji, na mjestu Marijine rodne kuće. Datum se smjestio točno devet mjeseci nakon Bezgrešnog začeća, čime se naglašava njihova povezanost.
Predaje o Marijinu djetinjstvu potječu iz apokrifnog Jakovljeva protoevanđelja: roditelji Joakim i Ana dugo nisu imali djece, Marija je rođena kao dar Božji, a s tri godine navodno je odvedena u Hram gdje je ostala do dvanaeste godine. Iako povijesno neprovjereni, ti su elementi duboko usvojeni u pučkoj pobožnosti.
Hodočašća i pučka vjerovanja U Hrvatskoj čak 44 župe imaju Malu Gospu za svoju zaštitnicu. Vjernici tradicionalno hodočaste u marijanska svetišta ili barem prisustvuju misi. Blagdan u narodu označava prijelaz iz ljeta u jesen, pa se često čuje izreka: „Gospa Mala – jesen prava!”
Predaje govore da se na Malu Gospu lastavice okupljaju za odlazak na jug, a do toga dana trebalo je dovršiti sušenje sijena i vrcanje meda. Smatralo se i da će, ako je 8. rujna vedro, cijeli rujan biti sunčan.
Unatoč većem teološkom značaju Bezgrešnog začeća i Uznesenja, Crkva želi posebno istaknuti i Marijino rođenje kao početak Novoga saveza – trenutak kada, kako naglašava teolog Šiljak, „Bog sebi gradi novi Hram i priprema čovjeka da postane njegovo prebivalište”.