Švedska je krajem rujna uputila službena pisma Francuskoj i Španjolskoj tvrdeći da njihove nacionalne zabrane nikotinskih vrećica krše temeljno pravilo slobodnog kretanja robe u Europskoj uniji. Iako detalji pisama nisu javni, Stockholm jasno daje do znanja da ne želi da novi proizvod prođe isto što i tradicionalni švedski snus, zabranjen u ostatku EU još 1992., dok ga Šveđani smiju prodavati zahvaljujući iznimci dogovorenoj pri ulasku u Uniju 1995.
Nikotinske vrećice – tzv. „bijeli snus” – pojavile su se 2014. Nemaju duhana, ali sadrže nikotin te su zbog diskretnog dizajna brzo stekle popularnost među mladima. To je potaknulo niz država na oštre mjere: Belgija, Francuska, Nizozemska i Španjolska uvele su potpune zabrane, dok ih barem sedam drugih članica ozbiljno ograničava ili razmatra zabranu.
Jedan visoki europski dužnosnik upozorava: „Zemlje koje su već donijele zabranu sada će pritiskati da i ostale učine isto, inače će im se tržište preplaviti vrećicama preko prekogranične kupnje.” Sličnu je poruku poslao i europski povjerenik za zdravlje Olivér Várhelyi: „Ako kritičan broj država uvede ovakve zabrane, morat ćemo o njima razmisliti i na europskoj razini.”
Takav pritisak mogao bi kulminirati iduće godine pri reviziji Direktive o duhanskim proizvodima. Interni dokument EU-a za predstojeći sastanak Okvirne konvencije WHO-a o nadzoru nad duhanom navodno već zastupa stroga pravila, pa čak i potpunu zabranu nikotinskih vrećica radi zaštite mladih. Europska Komisija razmatrala je i izuzimanje vrećica iz nove Direktive o trošarinama na duhan, svjesna da bi njihovo uključivanje značilo službeno priznavanje proizvoda – no naposljetku su ipak uvrštene.
Švedska se, pak, poziva na vlastitu statistiku: stopa pušenja pala je na samo 5,4 % – najnižu u EU – a vlada tvrdi da je upravo snus bio ključni alat smanjenja štetnosti. Švedski zastupnik u Europskom parlamentu Charlie Weimers smatra da isti princip vrijedi i za vrećice: „Zabrana nikotinskih vrećica, kakvu su uvele Francuska, Belgija i još neke zemlje, kratkovidna je jer zanemaruje perspektivu smanjenja štete.” Dodao je da je proizvod „potrebno strogo regulirati, ali ga treba ostaviti na tržištu i nakon revizije TPD-a”.
S druge strane, Gijs van Wijk iz nevladine organizacije Smoke Free Partnership podsjeća da zabrana snusa nije bila slučajna: „Bila je to odlučna reakcija na agresivan pokušaj duhanske industrije da u Europu uvede novu kategoriju bezdimnih proizvoda.” Upozorava i na zabrinjavajuće brojke iz Švedske: „Gotovo svaki treći 17-godišnjak (29 %) koristi nikotinske vrećice, a među 15-godišnjacima taj je udio 16 %. Upotreba među mladima ubrzava opasnim tempom, potaknuta proizvodima osmišljenima da privuku novu generaciju.”
Kako sve više država poseže za nacionalnim zabranama, fronta između zagovornika potpunog izgona i pristalica stroge, ali legalne regulacije vrećica seli se na razinu cijele Unije. Hoće li Bruxelles odabrati švedski put smanjenja štete ili francusko-belgijski model nulte tolerancije, odlučivat će se već iduće godine.