Gotovo 9 % pacijenata primljenih u bolnice u Nizozemskoj ima barem jednu nenamjernu pogrešku u popisu lijekova, pokazuje novo opsežno istraživanje više sveučilišnih medicinskih centara i zdravstvenih instituta. Pri otpustu taj se udio penje na 14 %, dok se u ambulantama, ordinacijama obiteljske medicine i ljekarnama nesukladnosti bilježe kod čak 44 do 90 % pacijenata.
Istraživači upozoravaju da je nizozemski sustav propisivanja i izdavanja lijekova usitnjen: svaki pružatelj koristi vlastiti informatički sustav, a međusobna povezanost je ograničena. Zbog toga liječnici i ljekarnici često nemaju ažurni pregled svih lijekova koje pacijent zapravo uzima.
• 58 % otkrivenih pogrešaka nosi umjeren do visok rizik za zdravlje pacijenta. • Procjenjuje se da se zbog neželjenih događaja povezanih s lijekovima tjedno u bolnice primi više od 1 200 ljudi. • Bolnice troše prosječno 12 minuta po pacijentu na provjeru terapije pri prijemu i 10 minuta pri otpustu; svaka minuta stoji oko 2 eura. • Izvan bolnica za provjeru se izdvajalo od 3 minute u dentalnoj skrbi do čak 30 minuta u kućnoj njezi i domovima za starije.
Pacijenti su procesu davali ocjene između 8 i 9 (od mogućih 10), dok su zdravstveni djelatnici bili kritičniji i kretali se između 6 i 7. Struka stoga traži jedinstveni, pouzdani digitalni registar koji bi sadržavao stvarnu terapiju pacijenta i bio dostupan svim dionicima.
Postojeći Nacionalni sustav evidencije lijekova (NMRS) prikuplja samo podatke o izdanim lijekovima, a unosi prestanka ili promjene doza najčešće izostaju. Korištenje sustava dodatno ograničava činjenica da pacijent mora dati izričit pristanak za dijeljenje podataka.
Kako bi se premostili ti nedostatci, vlada je pokrenula Nacionalni program prijenosa podataka o lijekovima. U dva pilot-područja već surađuje 13 zdravstvenih ustanova i 10 različitih dobavljača informatičkih rješenja, a projekt se postupno širi na ostale regije. Planirano je i uključivanje sektora poput dentalne i javnozdravstvene skrbi kako bi svaki pružatelj, bez obzira na razinu, u realnom vremenu vidio potpunu i točnu listu propisane terapije.
Istraživački tim ističe da su novi rezultati snažan argument za ubrzano uvođenje interoperabilnog sustava: „Bolja, pravovremena i cjelovita razmjena podataka o lijekovima ključna je za sigurnost pacijenata i učinkovitiji rad zdravstvenih radnika.”