Četvero antimilitarističkih aktivista, uhićenih u četvrtak nakon što su tijekom vojnog mimohoda u Zagrebu legli pred oklopna vozila odjeveni u majice poprskane crvenom bojom, u petak je izišlo pred sutkinju Općinskog prekršajnog suda Vesnu Fumiš. Nakon saslušanja svi su pušteni na slobodu, a suđenje im je zakazano za 1. rujna.
Policija ih tereti za ometanje javnog reda jer su, kako navode, nenasilno prosvjedovali protiv militarizacije pod parolom „Za život, ne za rat!”. Aktivisti tvrde da ratovi donose dobit političarima i korporacijama, dok obični ljudi gube „živote i domove”, te pozivaju na ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i društvene potrebe umjesto u vojnu industriju.
Tijekom rasprave sutkinja je, prema pisanju tjednika Novosti, izrazila sumnju u istinitost motiva prosvjednika te ocijenila da je upad u motoriziranu kolonu bio „neprimjeren i opasan”. Pitala ih je zašto svoje stavove nisu iskazali transparentom ili tekstom te primijetila da su joj neka imena poznata iz ranijih slučajeva privođenja.
Aktivisti su najavili da će obranu detaljno iznijeti na ročištu, ističući da su „sve borbe povezane” – od militarizacije do borbe za Palestinu i protiv patrijarhata. U sudnici su kazali da su na mimohodu bili vrijeđani i fizički zlostavljani te da je policija uporabom sile, uključujući „koljeno na vrat“, prekoračila ovlasti. Kao dokaz navode video-snimke koje su i same policijske službe priložile sudu.
Novosti tvrde da su se u publici čule uvrede poput „je*o mater pedersku” i prijetnje ubojstvom, silovanjem i premlaćivanjem. Tjednik zbog toga poziva policiju i Državno odvjetništvo da, na temelju video-zapisa dostupnih sudu i medijima, identificiraju i procesuiraju osobe koje su, kako navode, „poticale na kazneno djelo ubojstva” ili fizički napale prosvjednike.
Prema Kaznenom zakonu, poticanje na kazneno djelo kažnjivo je i kad do pokušaja nije došlo. Novosti stoga poručuju da bi i huškači s mimohoda trebali objasniti svoje motive pred sudom, a ne da policija njihovo ponašanje „proizvoljno tumači” dok se, tvrde, fokusira samo na prosvjednike.
Slučaj otvara pitanje granice između prava na prosvjed i sigurnosnih protokola vojnih svečanosti, ali i policijskog postupanja prema nasilju iz publike. Odgovore bi, barem djelomično, trebalo donijeti suđenje zakazano za početak rujna.