Lipanj je u većem dijelu Hrvatske prošao uz ekstremno malo kiše i rekordno visoke temperature. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), nastavak srpnja te prvi dani kolovoza ostat će topliji od prosjeka i uglavnom suhi. Kiša će se, uz povremene lokalne pljuskove u unutrašnjosti, pojavljivati rijetko.
Meteorolozi, međutim, signaliziraju moguću promjenu: krajem sljedećeg tjedna očekuje se dotok hladnijeg zraka koji bi, potkraj srpnja i početkom kolovoza, mogao sniziti temperature i donijeti više oborine, osobito na kopnu.
Ekstremna suša u lipnju
DHMZ-ovi oborinski indeksi pokazuju da je lipanj bio ekstremno sušan u najvećem dijelu zemlje. Središnja Hrvatska i Dalmacija na dvomjesečnoj i tromjesečnoj skali ulaze u kategoriju umjereno do ekstremno sušnih uvjeta. Od suše su djelomično pošteđeni tek Istra, krajnji istok i pojedini dijelovi Gorskog kotara.
"SPI prati količinu oborine i pokazuje je li neko razdoblje bilo sušnije, prosječno ili vlažnije u odnosu na višegodišnji prosjek dok je SPEI detaljniji jer prati odstupanja u vodnoj bilanci", objašnjava voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a Melita Perčec Tadić.
Analiza dvaju klimatskih razdoblja (1961.–1990. i 1991.–2020.) otkriva jasne promjene: ekstremno sušna ljeta sada su znatno češća, dok su ekstremno sušne zime rjeđe. Proljeća su sve sklonija suši, a jeseni pokazuju rast broja vrlo kišnih epizoda.
Gospodarski udar: četvrtina šteta otpada na sušu
U razdoblju od 1981. do 2023. suše su bile odgovorne za 25 % ukupnih financijskih gubitaka uzrokovanih prirodnim nepogodama, odmah iza oluja i tuče. Poljoprivreda trpi najveći teret; agronomska suša u osjetljivim fazama rasta dramatično smanjuje prinose, posebice kad visoke temperature, niska vlažnost i vjetar dodatno isušuju tlo.
Novi alati za pravovremenu reakciju
"Zbog toga je važno imati učinkovit sustav prognoze koji omogućuje pravovremenu prilagodbu i smanjenje šteta", ističe Kornelija Špoler Čanić, voditeljica komunikacija u projektu Clim4Cast. Projekt razvija 10-dnevne prognoze agronomske suše temeljene na numeričkom modeliranju vodne bilance tla, čime poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama pruža precizne informacije za planiranje navodnjavanja i drugih agrotehničkih mjera.
Špoler Čanić dodaje kako je cilj "razviti alate za rano prepoznavanje i prognozu agronomske suše i proaktivno upravljanje sušom u poljoprivredi". Među prioritetima za Hrvatsku nabrojala je izradu proaktivnih planova djelovanja, jedinstvene kriterije za postupanje te širu primjenu digitalnih alata za svakodnevno praćenje suše.
Što nas čeka do kraja ljeta?
• Toplije od prosjeka i uglavnom suho do kraja srpnja.
• Povremeni pljuskovi ponajprije u unutrašnjosti.
• Potkraj mjeseca moguć dolazak hladnijeg zraka i više kiše.
• Nastavak trenda sve češćih ljetnih suša prema usporedbi dvaju klimatskih razdoblja.
Ako se najavljeni dotok hladnijeg zraka doista ostvari, poljoprivrednici bi mogli dobiti kratkotrajno olakšanje. No dugoročne prognoze i klimatski trendovi jasno pokazuju da će prilagodba suši ostati ključno pitanje hrvatske poljoprivrede i gospodarstva.