Meteorolozi sve glasnije upozoravaju da bi se krajem godine mogao razviti super El Niño – rijetka i iznimno snažna epizoda zagrijavanja površine Tihog oceana koja se javlja svakih 10-15 godina i remeti vremenske obrasce diljem planeta.
Prema najnovijim izračunima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, temperatura mora u ključnom dijelu Pacifika mogla bi porasti više od 2 °C iznad prosjeka. Takva bi razina El Niña po jačini stala uz bok epizodama iz 1982. – 83., 1997. – 98. i 2015. – 16.
Globalni domino-učinak
• Toplinski valovi i ekstremne vrućine vjerojatni su u mnogim tropskim područjima. • Zapad SAD-a mogao bi imati toplije i suše ljeto, uz veći rizik od požara. • U Pacifiku se očekuje više tropskih ciklona, dok bi Atlantik mogao proći s manjim brojem uragana. • Indijski monsun može oslabjeti, a suše pogoditi Australiju, Indoneziju, dijelove istočne Afrike i Karibe. • Obilne kiše moguće su u Peruu i Ekvadoru.
Klimatolog Daniel Swain ističe da „sve više pokazatelja upućuje na značajan, možda i vrlo snažan događaj”, dok Zeke Hausfather procjenjuje da bi globalne temperature mogle rasti već 2026., a 2027. postati najtoplija godina u povijesti mjerenja. Uz sve veću koncentraciju stakleničkih plinova, dodaje meteorolog Eric Webb, sustav teško otpušta akumuliranu toplinu između dvaju snažnih El Niña, pa bi nadolazeći val mogao nadmašiti prethodne rekorde.
Što to znači za Hrvatsku i Jadran?
-
Hladni prodori krajem zime i početkom proljeća – Oslabljeni polarni vrtlog može spustiti arktiĉki zrak prema jugoistoku Europe, povećavajući rizik od kasnog proljetnog mraza i šteta na voćnjacima i vinogradima.
-
Jesenske bujične poplave – Toplije Jadransko more i veća vlaga u zraku tijekom prijelaznih razdoblja mogu potaknuti vrlo obilne, lokalizirane oborine i nagle poplave u obalnom pojasu.
-
Dugotrajniji ljetni sušni periodi – Prognostički modeli sugeriraju sušnije i toplije ljeto s češćim toplinskim valovima, što bi dodatno opteretilo gradske sustave vodoopskrbe i poljoprivredu.
Koliko su prognoze pouzdane?
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu trenutačno također vidi „izgledan” razvoj El Niña, ali glavna prognostičarka Michelle L’Heureux upozorava da se modeli kreću „od slabe La Niñe do snažnog El Niña”. Proljeće je poznato po tzv. „proljetnoj barijeri predviđanja”, pa su i najbolji modeli ponekad promašili – najdrastičnije 2014. kada najavljeni jaki El Niño ipak nije nastao.
Unatoč toj neizvjesnosti, već sada je jasno da će se Hrvatska morati pripremati i za jače oborinske ekstreme i za dulje sušne periode. Ako se super El Niño doista razvije, 2027. bi mogla biti godina koju će klimatolozi – i stanovnici Jadrana – dugo pamtiti.