Prvi dan proljeća tradicionalno je rezerviran za Međunarodni dan šuma, a ovogodišnje je središnje obilježavanje u organizaciji Hrvatskih šuma održano u Vinkovcima. Pod motom „Šume i ekonomija“, koji je za 2026. godinu odredila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), šumari su javnosti poslali jasnu poruku – šume su prirodni kapital koji treba njegovati kako bi dugoročno stvarao ekološku i gospodarsku vrijednost.
„Šume su neprocjenjiv prirodni resurs Hrvatske… važan gospodarski element koji generira radna mjesta i doprinosi razvoju lokalnih zajednica“, poručio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Joško Radanović. Posebno je naglasio obnovu Spačvanskog bazena, teško pogođenog olujom 2023., te pozvao građane, a osobito mlade, na aktivno uključivanje u zaštitu šuma.
Sadnja na mjestu sravnjene šume
Svečani dio proslave održan je u šumariji Otok, gdje su uzvanici iz resornih ministarstava, struke i lokalne samouprave zasadili prve sadnice na površini koja je, kako je podsjetio voditelj vinkovačke podružnice Krasnodar Sabljić, prije tri godine ostala bez 110-godišnje sastojine: „Šteta je bila stopostotna. Danas, nakon primarne sanacije, krećemo u sekundarnu – sadnju novih sadnica i obnovu života.“
Gosti su obišli i rasadnik Zalužje, gdje su se upoznali s tehnologijom uzgoja hrasta lužnjaka, jedne od najvrjednijih nizinskih vrsta u Hrvatskoj.
Struka, djeca i brojke
Paralelno s terenskim aktivnostima, u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima održana je stručno-znanstvena konferencija s dvjema panel raspravama o obnovi šuma i njihovu značaju za lokalnu zajednicu. Za najmlađe su pak šumari u središnjem gradskom parku organizirali tradicionalnu radionicu crtanja prirode.
Hrvatska je, podsjećaju iz Hrvatskih šuma, pokrivena šumama i šumskim zemljištem na više od 49 % kopnene površine, a 95 % tih šuma je prirodno. Gotovo polovica od ukupno 4 500 vrsta višeg bilja raste unutar šumskih ekosustava, koji su temelj za nacionalne parkove, parkove prirode i druge zaštićene krajobraze.
Stručno i planirano gospodarenje provodi se, kako šumari naglašavaju, već 260 godina prema načelu potrajnosti – iz šuma se uzima znatno manje drvne mase nego što godišnje priraste. Upravo zato šume i dalje osiguravaju pitku vodu, čist zrak, klimatsku stabilnost, sirovine te rekreativne i turističke mogućnosti, stvarajući istodobno ekonomsku vrijednost za zajednicu.
Poruka Međunarodnog dana šuma ove je godine stoga jasna: očuvane, zdrave i ekonomski održive šume zajedničko su nasljeđe koje treba štititi – od Spačvanskog bazena do borovih šuma dalmatinskih otoka.