Uoči današnje sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o stanju u Bosni i Hercegovini u New Yorku su zaprimljena tri suprotstavljena dokumenta koja zorno prikazuju koliko su se političke vizije u zemlji udaljile.
Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom polugodišnjem izvješću navodi da je „sigurnosna situacija stabilna”, ali upozorava kako su uporne političke blokade, sporovi oko državne imovine te različita tumačenja Daytonskog sporazuma narušili rad središnjih institucija. Posebno ističe:
- često osporavanje teritorijalnog integriteta BiH iz Republike Srpske;
- sve glasnije ideje o političkom ujedinjenju RS-a sa Srbijom;
- prijedloge o formiranju zasebnog hrvatskog entiteta koje ocjenjuje dodatnim izvorom nestabilnosti.
Republika Srpska uzvraća optužbama
Vlada Republike Srpske u vlastitom podnesku tvrdi da je upravo ured visokog predstavnika „glavni krivac za nefunkcionalnost države”. Schmidta optužuju za nametanje „nezakonitih odluka” i za sustavno jačanje državnih institucija na štetu entitetskih ovlasti. Prema njihovu tumačenju, bošnjačka politika nastoji pretvoriti „daytonsku državu dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda u centraliziranu bošnjačku državu”.
Bošnjački odgovor iz RS-a
Treći dokument, pismo bošnjačkih dužnosnika iz Republike Srpske, prvi put izravno se obraća UN-u. U njemu se tvrdi da su Bošnjaci unutar entiteta i tri desetljeća nakon Daytona izloženi „sustavnoj diskriminaciji”. Od Vijeća sigurnosti traže da potakne Schmidta na odlučnije korištenje bonskih ovlasti kako bi se zajamčila stvarna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda u RS-u.
Tri izvješća, jedan zaključak
Premda dolaze iz potpuno različitih perspektiva, sva tri dokumenta potvrđuju da Bosna i Hercegovina i dalje ostaje zarobljena u dubokim etničkim i institucionalnim prijeporima. Odluka Vijeća sigurnosti – hoće li samo primiti izvješća ili će podržati konkretnije poteze visokog predstavnika – mogla bi dodatno odrediti smjer u kojem će se ta složena država kretati u idućim mjesecima.
