Uvođenje zakonske obveze da vlasnici stanova moraju prikupiti najmanje 67 posto suglasnosti suvlasnika kako bi stan prijavili za kratkoročni turistički najam pokazalo se puno težim nego što su mnogi očekivali.
Udruzi Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) stižu pritužbe iz cijele zemlje. Dopredsjednica udruge Hana Matić kaže da polovica prijavljenih tek planira ući u posao, dok ostali već iznajmljuju i moraju suglasnosti pribaviti u sljedećih pet godina. „Ako shvate da to neće moći, mnogi su spremni prodati stan“, upozorava.
Anonimne poruke straha Jedna zagrebačka iznajmljivačica ispričala je kako je 80-godišnja susjeda primila anonimno pismo u kojem joj se prijeti da ne potpiše. Preplašena, starica je bacila poruku i – povukla potpis. Sličnih slučajeva, tvrdi SMOi, ima sve više.
Državne nekretnine kažu – ne Poseban problem pojavio se u zgradama gdje je suvlasnik država. Državne nekretnine upravljaju tim prostorima i, kako stoji u službenom odgovoru voditelja Zvonimira Markulića, „do daljnjeg ne podržavamo kratkoročan najam“. Tako je Osječanin, iako je prikupio 63 posto suglasnosti, ostao blokiran jer dva derutna prostora u prizemlju drži država.
Zavist i zla krv u stubištima Matić odbijanja mnogih susjeda tumači – zavišću. Podsjeća da su udruge još prije donošenja zakona upozoravale ministra Branka Bačića da će mjera posijati razdor među suvlasnicima. Primjer iz Splita ilustrira napetosti: ratni veteran, koji je sve uložio u apartman, strepi da će mu jedan problematični susjed „odrediti čime će se baviti“ i tako mu ugroziti egzistenciju.
Ustavni sud na potezu SMOi je Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti spornih odredbi; do kraja lipnja zaprimljeno je, navodi udruga, više od tisuću takvih zahtjeva. Matić očekuje brzu odluku kako bi se „prestalo gomilati problem na problem“.
Primjer Milana – pristupačno stanovanje unutar luksuza Matić spominje primjer talijanskog Milana gdje se investitori obvezuju dio stanova prodati po povoljnijim cijenama, čime se sprječava „getoizacija elite“. U Hrvatskoj, kaže, slična obveza za investitore ne postoji, pa se teret regulacije prebacio isključivo na male iznajmljivače.
Dok jedni tvrde da mjera štiti stanare od buke i rasta cijena najma, a drugi da guši poduzetništvo i privatno vlasništvo, stubišta diljem Hrvatske postaju poprište neočekivanih sukoba – i podsjetnik da zakon ponekad može razdvojiti vrata koja su donedavno stajala širom otvorena.
