Europa se ponovno suočava s valom nasilja povezanog s migrantskim pitanjem, premda su ilegalni ulasci ove godine pali za 20 posto u odnosu na lani.
• Frontex je u prvom polugodištu zabilježio 75 900 ilegalnih prelazaka, a procjenjuje se da broj neregistriranih nije znatno veći. • Broj zahtjeva za azil i dalje premašuje milijun godišnje; stručnjaci procjenjuju da se najmanje trećina odnosi na osobe koje azil traže u više država.
Najoštriji sukob posljednjih mjeseci dogodio se u srpnju u španjolskom gradiću Torre Pachecu. Nakon što su trojica mladih Marokanaca 11. srpnja pretukla i opljačkala 68-godišnjeg mještanina Dominga Tomása Domíngueza, društvene mreže preplavio je poziv „deportirajte ih sada“, potaknut i lažnim videozapisima. U grad su pristizali ljudi iz okolnih mjesta, a višednevni neredi završili su tek nakon policijske intervencije.
Španjolski državni tužitelj za zločine iz mržnje Miguel Ángel Aguilara najavio je pojačan nadzor: „Ne možemo dozvoliti da se laži i dezinformacije s društvenih mreža pretvore u fizičko nasilje na ulicama.“ Ministar unutarnjih poslova optužio je organizirane ultradesničarske skupine za „plansko i nasilno pogoršavanje situacije“.
Slični obračuni zabilježeni su u Nîmesu, Dresdenu i Malmöu. Politička znanstvenica Carmen González upozorava da se Unija suočava s paradoksom: „Europska unija se suočava s rastućim paradoksom: s jedne strane ekonomski ovisi o imigrantima, a s druge im javni diskurs uskraćuje pripadnost.“
EU pakt o migracijama i azilu, donesen prošle godine, trebao je ojačati solidarnost među članicama, no glavnu odgovornost ostavlja nacionalnim vladama. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola naglasila je da cilj ostaje očuvati otvorene unutarnje granice „jačanjem vanjskih ograničenja“.
Međutim, više od dvije petine članica šengenskog prostora trenutačno provodi kontrole unutar EU, među njima Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Nizozemska, Poljska, Norveška i Češka. Bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker ocijenio je da te mjere ponajprije „smetaju radnicima“.
Eurobarometar pokazuje da šengen podržava više od 60 posto građana, dok ih više od 50 posto smatra da EU nedovoljno štiti vanjske granice. Ujedinjeni narodi podsjećaju da Europa s padom nataliteta „doslovno ovisi o migracijama za opstanak“.
Unatoč planovima o strožem nadzoru i dogovorima s trećim zemljama, Unija ima kronične poteškoće s povratom osoba bez prava boravka: od preko 400 000 naloga za deportaciju, provede se tek oko četvrtine.
Stručnjaci stoga očekuju da će migracije ostati glavna tema na predstojećim izborima u Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Francuskoj, uz sve žešću retoriku koja, kako upozoravaju, može vrlo brzo prijeći s interneta na ulice.