Bosna i Hercegovina još nema glavnog pregovarača za pristupne pregovore s Europskom unijom, a političko nadmetanje oko tog formalno tehničkog pitanja prelilo se u novu krizu na državnoj razini.
Europsko vijeće u ožujku 2024. uvjetno je otvorilo pregovore s BiH, ali tek nakon što parlament usvoji zakon o sudovima te zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Ni jedan od tih zakona do danas nije prošao parlamentarnu proceduru, a i da jesu, pregovori ne bi mogli krenuti jer nije imenovan pregovarački tim.
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto ovoga je tjedna u Sarajevu, pred predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, objavila kako je „osobno pripremila odluku o uspostavi glavnog pregovarača” te naglasila da će uz glavnog pregovarača raditi i dva zamjenika. No nije iznijela imena niti otkrila s kime je usuglasila prijedlog, što je odmah otvorilo novi val reakcija.
Dogovorene nacionalne kvote Prema ranijem načelnom dogovoru vladajuće koalicije, mjesto glavnog pregovarača pripalo bi kandidatu iz Republike Srpske. Neimenovani izvori u sarajevskim medijima tvrde da se najviše spominje dugogodišnja vanjskopolitička savjetnica Milorada Dodika Ana Trišić Babić. Dodikov stranački kolega Nikola Špirić izjavio je da je „ona najbolja osoba za taj posao”, premda nije potvrdio da je službena kandidatkinja.
Istodobno, zastupnica SNSD-a Sanja Vulić poručila je da sarajevske stranke guraju drugo ime – bivšeg ministra vanjskih poslova Igora Crnadka, danas šefa kluba oporbene PDP u Narodnoj skupštini RS.
Optužbe o „ruskoj podmornici” Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković cijeli krug Dodikovih suradnika opisuje kao „rusku podmornicu koja uništava europski put BiH”, poručujući da „glavni pregovarač koji se konzultira sa Lavrovim i Putinom nije opcija”.
U HDZ-u BiH drže da se imenima licitira kako bi se dodatno blokirao proces. Zastupnik te stranke Predrag Kožul ocjenjuje da medijska prepucavanja samo stvaraju nove prepreke.
Tko donosi odluku? Tri bošnjačko-građanske stranke unutar koalicije tvrde da ih nitko nije konzultirao. Uz potporu nekoliko manjih klubova predložile su da odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača donosi Parlamentarna skupština BiH. „Ako priča o europskim integracijama pripada svima, o tome nemamo nigdje drugo odlučivati osim u parlamentu”, istaknuo je zastupnik Saša Magazinović (SDP BiH).
Prijedlog nije prošao na sjednici Zastupničkog doma. Oporbena Demokratska fronta Željka Komšića otišla je korak dalje pa traži da glavnog pregovarača imenuje Predsjedništvo BiH, pozivajući se na ustavne ovlasti tog tijela za vođenje vanjske politike. Uz DF, takav stav podupire još jedino Stranka demokratske akcije.
Budući da nijedan zakon ne propisuje tko treba birati pregovarača, svako tijelo zazire od mogućnosti da druga razina vlasti preuzme ključnu polugu europskog procesa. Konaković, međutim, ustraje da je „jedino logično” da odluku donese Vijeće ministara, jer ono okuplja sve konstitutivne narode i time, kaže, smanjuje prostor za blokade.
Zasad nitko ne odustaje od svojih pozicija: RS želi svojeg čovjeka, bošnjačko-građanski blok traži širu parlamentarnu kontrolu, a dio oporbe inzistira na ulozi Predsjedništva. Dok se političari nadmudruju, BiH gubi dragocjeno vrijeme za ispunjavanje uvjeta i stvarno otvaranje pregovora s Europskom unijom.
