Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u Zadru je prvi put javno predstavila nacrt budućeg Pakta za Mediteran, naglašavajući da će inicijativa donijeti političku, sigurnosnu i gospodarsku vrijednost Hrvatskoj.
Prema njezinim riječima, Pakt počiva na tri stupa:
-
Ljudi – znanost i mobilnost
• Ključan projekt je Mediteransko sveučilište, mreža postojećih visokoškolskih ustanova od Bejruta i Aleksandrije do Barcelone, Marseillea, Napulja, Splita, Zadra, Dubrovnika i Pireja.
• Cilj je olakšati studentsku mobilnost i zajednička istraživanja. -
Gospodarstvo – energija i povezanost
• Komisija dvostruko povećava izdvajanja za južno mediteransko susjedstvo – na 42 milijarde eura u razdoblju 2028.–2034.
• Šuica je pozvala hrvatske i europske tvrtke da ulažu u obnovljive izvore energije u tom području, čime se, kako je rekla, „direktno utječe na ključne uzroke migracija”.
• Hrvatsku je posebno pozvala da se uključi u „Meduzu”, podmorski optički kabel između Sjeverne Afrike i Europe, koji smatra preduvjetom za rast digitalnog gospodarstva. -
Sigurnost – otpornost i migracije
• Fokus je na suzbijanju nezakonitih migracija te uspostavi uređenih i zakonitih kanala rada i mobilnosti.
Pakt ostaje otvoren partnerima izvan južnog Sredozemlja – od Perzijskog zaljeva i subsaharske Afrike do zapadnog Balkana i Turske.
Na konferenciji „Pakt za Mediteran – partnerstva za svijet koji se mijenja”, održanoj u zadarskoj Providurovoj palači, inicijativi su podršku dali i hrvatski ministri.
• Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, istaknuo je strateški položaj Hrvatske kao mosta među regijama i „snažno pozdravio” Pakt kao okvir za koordiniraniji rad EU-a na Mediteranu.
• Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, ocijenila je da se Mediteran „ponovno pretvara u područje suradnje” koje je iznjedrilo vrhunske civilizacijske domete.
• Gradonačelnik Šime Erlić upozorio je na klimatske ekstreme koje Mediteranski gradovi dijele, podsjetivši na nedavno olujno jugo u Zadru: „Moramo uz pomoć europskih sredstava prilagođavati naše obale i luke klimatskim promjenama.”
• Župan Josip Bilaver u Paktu vidi šansu za jače prometno povezivanje i zajednički plasman proizvoda poput marikulture i pitke vode.
Šuica je zaključila kako se ulaganjem u južno susjedstvo istodobno potiče tamošnje gospodarstvo, zapošljavaju mladi i dugoročno smanjuje migracijski pritisak na Europsku uniju.