Klimatske promjene odgovorne su za oko 16 500 dodatnih smrtnih slučajeva tijekom netom završene ljetne sezone u Europi, pokazuje nova analiza epidemiologa i klimatskih stručnjaka s Imperial Collegea London i Londonske škole higijene i tropske medicine.
Prema procjeni istraživača, to čini 68 posto od ukupno 24 400 smrti povezanih s vrućinom zabilježenih u 854 grada Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva s više od 50 000 stanovnika. „Ove brojke predstavljaju stvarne ljude koji su izgubili život zbog ekstremnih vrućina. Mnogi od njih ne bi preminuli da nije bilo klimatskih promjena”, upozorila je profesorica Friederike Otto iz Centra za okolišnu politiku pri Imperial Collegeu.
Prosječna temperatura najvećih europskih gradova danas je za 2,2 stupnja Celzijusa viša nego u predindustrijskom razdoblju, što ne samo da čini njihovu klimu toplijom, nego i povećava rizik od toplinskih valova. Ovoga je ljeta, trećeg najtoplijeg otkako postoje mjerenja, ekstremna vrućina posebno pogodila stariju populaciju: osobe starije od 65 godina čine 85 posto procijenjenih žrtava.
Države s najvećim gubitkom života bile su Italija s procijenjenih 4 597 dodatnih smrti i Španjolska s 2 841. Iako su u sjevernoj Europi apsolutne stope smrtnosti niže zbog nižih temperatura, udio smrti koji se može pripisati klimatskim promjenama tamo je, paradoksalno, veći, navodi se u studiji.
„Porast temperature tijekom toplinskog vala od samo 2 do 4 stupnja može značiti razliku između života i smrti za tisuće ljudi. Zato toplinski valovi nose naziv tihi ubojice”, istaknuo je Garyfallos Konstantinoudis s Grantham instituta za klimatske promjene.
Istraživači napominju da je riječ o svojevrsnom „trenutnom snimku”, jer studija obuhvaća tek gradove u kojima živi oko 30 posto europskog stanovništva. Unatoč tomu, poruka je jasna: „Smrti su preventabilne ako države nastave smanjivati emisije i boriti se protiv klimatskih promjena”, poručio je Malcolm Mistry iz Londonske škole higijene i tropske medicine.