Globalno istraživanje „Global burden of disease”, objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, otkriva duboku promjenu na ljestvici vodećih zdravstvenih prijetnji: udio pretilih osoba u posljednjem je desetljeću porastao toliko snažno da je pretilost postala najznačajniji pojedinačni uzrok bolesti u svijetu – ispred pušenja i zagađenja zraka.
• U razdoblju 2010.–2021. zdravstveni gubici porasli su za 11 %, a tegobe povezane s povišenom razinom šećera u krvi za 6 %. • Nasuprot tomu, rizici vezani uz visok kolesterol i visok krvni tlak pali su za 15 %. • Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da s pretilošću živi više od milijardu ljudi, odnosno svaki osmi stanovnik planeta.
Profesor kardiometabolike Naveed Sattar upozorava da je „sjedilački način života, uz sve dostupniju visokokaloričnu i prerađenu hranu, stvorio dvostruki problem: kronične bolesti se teže liječe, a istodobno sve više ljudi obolijeva upravo zbog viška kilograma”. Smatra da preokret trenda „možda zahtijeva čitavu generaciju” ako se ne uvedu oštrije mjere.
Autori studije bilježe i promjenu prehrambenih navika. Dok je unos transmasnih kiselina i soli posljednjih trideset godina smanjen, konzumacija zaslađenih napitaka i prerađenog mesa naglo je porasla. Stručnjaci stoga traže slične regulatorne poteze kakvi su svojedobno ograničili sol u gotovim proizvodima.
Farmaceutski iskorak, poput injekcija GLP-1 (npr. Ozempic), donosi olakšanje dijabetičarima i osobama s pretilošću, no Sattar napominje da „lijekovi sami po sebi nisu čarobni štapić, posebno ne za djecu, te su zasad skupi i slabo dostupni u javnim sustavima”.
Usprkos padu, visoki krvni tlak i dalje ostaje vodeći uzrok lošeg zdravlja, a srčane bolesti i moždani udar zadržali su mjesto među tri najsmrtonosnija uzroka. Poremećaji mentalnog zdravlja, poput anksioznosti i depresije, dodatno su eskalirali nakon pandemije.
Uredništvo The Lanceta zaključuje da zdravstvene politike moraju hitno slijediti stvarno opterećenje bolestima: zdravstveni sustavi trebaju se „radikalno prilagoditi” kako bi se nosili s novim prioritetima, među kojima je pretilost sada na vrhu liste.
Trend pojačan i u Hrvatskoj
Podaci koji prate projekt ukazuju da broj pretilih osoba ubrzano raste i u Hrvatskoj. To potvrđuje i porast kardiovaskularnih i metaboličkih poremećaja u domaćim statistikama. Struka upozorava da će, bez kombinacije regulative, edukacije i dostupne preventivne skrbi, taj teret postati neodrživ za zdravstveni proračun, ali i za kvalitetu života građana.