Predsjednik Finske Alexander Stubb upozorio je da europska sigurnosna jamstva Ukrajini nemaju smisla ako ne uključuju spremnost na stvarni vojni sukob s Rusijom u slučaju nove agresije.
„Sigurnosna jamstva su u svojoj biti odvraćanje. Da bi bila uvjerljiva, moraju biti snažna”, istaknuo je Stubb uoči odlaska na Opću skupštinu UN-a u New York.
Ključne poruke:
• Jamstva bi stupila na snagu tek nakon budućeg mirovnog sporazuma Kijeva i Moskve, ali „Rusija nema nikakav veto na suverene odluke neovisne države”.
• Nakon sastanka u Parizu 26 država izrazilo je spremnost sudjelovati u „snagama za uvjeravanje” na kopnu, moru ili u zraku. Stubb pojašnjava da to implicira i moguću borbenu angažiranost: „To je po definiciji smisao jamstava.”
• Svako jamstvo, dodaje, treba „američko zaleđe” kako bi bilo doista djelotvorno, premda još nije jasno koliko je administracija predsjednika Donalda Trumpa spremna ići daleko.
Američka veza i skeptična Europa
Stubb je posljednjih mjeseci izgradio blisku vezu s Trumpom, čak i kroz zajednička igranja golfa, što je Finskoj dalo iznenađujuće veliku ulogu u kontaktima Washingtona i europskih prijestolnica. Ipak, priznaje da dio europskih vlada još nema političku volju za čvrstu obvezu, radije govoreći o „ohrabrenju” nego o konkretnom vojnog angažmanu.
Posjet Kijevu
Prošloga je tjedna Stubb boravio u ukrajinskoj prijestolnici, gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Nakon razgovora izjavio je da je „potpuno uvjeren” u sposobnost Ukrajine da vodi dugotrajni rat te je medijske napise o iscrpljenosti Kijeva ocijenio „lažnim vijestima”.
Zastoj u pregovorima
I dok je Zelenski više puta signalizirao spremnost na susret s Vladimirom Putinom, ruski je čelnik postavio niz preduvjeta i, za sada, odbija sjesti za stol. Stubb ne skriva pesimizam: „Ovaj je rat za Putina prevelik da bi ga izgubio. Napravio je najveću stratešku pogrešku od kraja Hladnog rata i nije ostvario svoje ciljeve. Pitanje je samo kada će doći za pregovarački stol, ali trenutačno sam prilično pesimističan.”
Unatoč tome, finski predsjednik tvrdi da je dužnost malih država održavati kontakt sa svim akterima: „Vanjska politika uvijek počiva na vrijednostima, interesima i moći. Mi nemamo moć, ali imamo utjecaj. Bolje je biti angažiran nego pasivan – pod svaku cijenu.”
