Na konferenciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine stručnjaci su iznijeli podatke koji, po njihovim riječima, zahtijevaju hitnu i koordiniranu reakciju cijelog društva.
Prema podacima Svjetske federacije za debljinu, koje je predstavila voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović, oko 27 % djece i mladih u dobi od 5 do 19 godina – približno 150 000 – ima prekomjernu tjelesnu masu. „Čak 40 % te djece već ima pridružene zdravstvene probleme, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2 ili poremećaja masnoća u krvi”, naglasila je, dodavši da se problem ne može rješavati isključivo unutar zdravstvenog sustava jer su njegovi uzroci duboko ukorijenjeni u načinu života i okruženju.
Pedijatar Milivoj Jovančić upozorio je da pretilost nerijetko počinje već u predškolskoj dobi te se postupno pogoršava: „Prema nekim podacima svako treće dijete i oko 65 do 70 % odraslih u Hrvatskoj je pretilo.” Opisao ju je kao multifaktorsku bolest povezanu s promjenama obiteljskih navika i sve većom dostupnošću procesuirane hrane, pri čemu biokemijski procesi koji prate debljinu dodatno otežavaju gubitak kilograma.
Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac istaknuo je da broj oboljelih u Hrvatskoj kontinuirano raste te podsjetio kako debljina nije estetska, nego kronična bolest povezana s nizom teških stanja. S tim se složila predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić, koja je naglasila da „nije zakazala obiteljska medicina nego cijelo društvo – od vrtića i škola do roditelja i države”. Pritom je navela brzu i jeftinu hranu te rast troškova bavljenja sportom kao ključne prepreke zdravijem životu.
Kao mogući odgovor, specijalist obiteljske medicine Dražen Gorjanski predstavio je strategiju nastalu na temelju šestogodišnjeg rada osječke škole mršavljenja. Strategija debljinu definira kao „bolest koja ne boli” nastalu u „obesogenoj okolini” u kojoj prehrambena industrija koristi ljudsku sklonost užitku i stvara svojevrsnu biokemijsku ovisnost. Prema Gorjanskom, rješenje leži u aktivnijoj ulozi države: regulacijom tržišta i ograničavanjem agresivnog marketinga nezdrave hrane, osobito prema djeci, teret odgovornosti prebacuje se s pojedinca na zajednicu, a debljina postaje prioritetni društveni i politički problem.
Sudionici konferencije složili su se da, uz reformu prehrambenih politika i poticanje tjelesne aktivnosti, rani preventivni programi u vrtićima i školama moraju biti okosnica borbe protiv jedne od najvećih javnozdravstvenih prijetnji u Hrvatskoj.