Napetosti oko najsvetijeg jeruzalemskog lokaliteta ponovno su dosegle točku ključanja. Prema riječima pravnih i povijesnih stručnjaka, šezdeset godina star neformalni dogovor kojim se regulira muslimanska i židovska molitva na prostoru džamije Al-Aksa i obližeg Židovskog hrama „slomio se pod pritiskom židovskih ekstremista koje podupire izraelska vlada”.
• Uhićenja i zabrane: Tijekom proteklih tjedana izraelska je policija privela više članova muslimanskog vakufskog osoblja i zabranila ulazak stotinama vjernika. Vrhunac je stigao u ponedjeljak navečer, na prvi dan ramazana, kada je uhićen imam džamije Al-Aksa, a specijalne postrojbe upale su u kompleks usred večernje molitve.
• Ponavljajuće „upade” radikalnih skupina: Istodobno su se, navode promatrači, pojačale organizirane posjete radikalnih židovskih hodočasnika koji otvoreno zagovaraju promjenu dugogodišnjeg statusa quo te pravo da i oni ondje obavljaju vjerske obrede.
• Povijesno osjetljivo: Svako narušavanje dogovorenih pravila molitve više je puta pokrenulo val nasilja. Posjet tadašnjeg oporbenog čelnika Ariela Sharona 2000. bio je okidač Druge intifade, a Hamas je nazvao svoj napad na Izrael u listopadu 2023. „Potop Al-Akse”, tvrdeći da ga je isprovociralo „izraelsko skrnavljenje” svetišta. Napad je usmrtio 1 200 Izraelaca i pokrenuo rat u Gazi.
Upozorenje iz Jeruzalema
Jeruzalemski odvjetnik Daniel Seidemann, koji godinama savjetuje različite vlade o pravnim i povijesnim pitanjima grada, ukratko je sažeo opasnost: „Al-Aqsa is a detonator… Things are exponentially more sensitive now.” Po njemu, i stvarne i percipirane prijetnje „integritetu svetog prostora” često su dovoljne da izazovu široku eskalaciju.
Stručnjaci stoga strahuju da bi aktualni razvoj događaja mogao potaknuti nove prosvjede i nasilje, ne samo u istočnom Jeruzalemu i okupiranim palestinskim područjima, nego i šire po Bliskom istoku, baš kao i u proteklim krizama vezanima uz ovo svetište.