Okrugli stol naziva „Hrana budućnosti: očekivanja novih generacija i odgovor poslovnog sektora“, koji su organizirali WWF Adria i HUP, okupio je stručnjake iz nutricionizma i javnog zdravstva uz zajedničku poruku: promjena prehrambenih navika ključna je i za ljudsko zdravlje i za očuvanje planeta.
Izneseni podaci upozoravaju na globalni pritisak prehrambene industrije:
- 40 % kopnene površine već je pod intenzivnom poljoprivredom.
- 70 % svjetskih vodnih resursa troši se na proizvodnju hrane.
- 27 % emisija stakleničkih plinova dolazi upravo iz tog sektora, ponajviše iz stočarstva.
- Unatoč pretjeranoj proizvodnji, trećina hrane završava u otpadu, a svaka treća osoba na svijetu bori se s pretilošću.
„Pretilost donosi brojne zdravstvene rizike i s godinama samo raste. Potreban je multidisciplinarni pristup za preodgoj generacija ogrezlih u loše navike. Ljudi se moraju naučiti kuhati“, upozorila je klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender.
Dodatni alarm stiže iz hrvatske statistike. Prema riječima Daria Lasića, voditelja Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane u NZJZ-u „Dr. Andrija Štampar“, u Slavoniji su češći kardiovaskularni problemi i rak debelog crijeva zbog povećane konzumacije mesa. „Prema smjernicama WWF Adrije, potrebno je svakodnevno unijeti pet obroka s voćem i povrćem, a kod nas više od 70 % ljudi jede samo jedan“, dodao je.
WWF je predstavio metodologiju koja tvrtkama pomaže smanjiti ekološki otisak te zajednički djelovati prema potrošačima kako bi češće birali zdravije, biljne opcije. Stručnjaci su zaključili da bez sinergije proizvođača, trgovaca i potrošača – od isticanja zdravijih proizvoda na policama do edukacije o kuhanju – ciljevi o zdravijoj populaciji i održivijem planetu neće biti ostvarivi.