Europska inicijativa Healthier Together ulazi u završne dvije godine, no zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi program mogao podbaciti jer – za razliku od srca, pluća i psihičkog zdravlja – ne uzima u obzir zdravlje jetre, ključnog organa u metaboličkim poremećajima.
Na briselskom skupu „NCDs, obesity and liver health – can the EU turn the tide?“ profesori, liječnici i političari složili su se da je izostavljanje jetre „strukturna slabost“ europske borbe protiv nezaraznih bolesti (NCD).
„Jetra je trenutačno slijepa pjega. Ona upravlja glukozom, mastima i energijom, izravno je povezana sa svim velikim nezaraznim bolestima“, upozorila je prof. Cyrielle Caussy s Sveučilišta Lyon 1. Procjenjuje se da steatozna bolest jetre pogađa oko 40 % odraslih u svijetu, ali se jedva spominje u dokumentu Healthier Together 2022.–2027.
Debljina i dalje pogrešno shvaćena Dr. Andreea Ciudin Mihai iz Barcelone podsjetila je da se debljina još uvijek promatra „kroz kilograme, a ne kao bolest masnog tkiva“. Dok se službeno ne prizna kao NCD, kaže, nastavit će stigmatizacija pacijenata.
Rasprava je pokazala i drugu dimenziju nejednakosti: lijekovi iz skupine GLP-1, opisani kao „game changer“, u većini država nemaju nadoknadu pa si ih oni kojima su najpotrebniji – ne mogu priuštiti. „Najugroženiji su upravo oni koji ih ne mogu platiti“, dodala je prof. Caussy.
Opasnost od zaborava prevencije Dr. Kremlin Wickramasinghe iz WHO-a boji se da bi nova farmakoterapija mogla zasjeniti politiku prevencije. „Jedna trećina ljudi ni ne zna da ima hipertenziju, a među onima na terapiji trećina nije pod kontrolom“, podsjetio je.
Rano otkrivanje moguće i jeftino Stručnjaci tvrde da je probir za uznapredovalu bolest jetre izvediv u osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Prvi korak je FIB-4, izračun temeljen na rutinskim laboratorijskim nalazima. „Ako je vrijednost iznad 1,3, slijedi elastografija ili specifični krvni testovi“, objasnila je Caussy. Prof. Gamal Shiha iz Europskog udruženja pacijenata s bolestima jetre naglasio je važnost edukacije: „Nisu svi pretili i jetreni bolesnici – treba znati koga uputiti specijalistu.“
Rupe u europskoj politici Hrvatski zastupnik u EP-u Tomislav Sokol prozvao je institucije zbog višegodišnjeg kašnjenja sustava označavanja hrane na prednjoj strani ambalaže. Boji se da bi u sljedećem višegodišnjem proračunu prevencija mogla „pasti između stolaca“. Podsjetio je da EU raspolaže alatima – od regulacije marketinga do Zdravstvenog podatkovnog prostora – ali ih ne koristi jer „dobit nije odmah vidljiva, pa političare ne zanima dugoročni učinak“.
Sudionici rasprave složili su se da Europa raspolaže dokazima i rješenjima, no bez političke hrabrosti metabolni tsunami – debljina, dijabetes i jetrena bolest – nastavit će rasti.