Na Simpoziju povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna antimikrobne rezistencije, održanom u organizaciji Kliničkog bolničkog centra i Medicinskog fakulteta u Osijeku, liječnici i znanstvenici poslali su jasnu poruku – s antibioticima treba oprezno.
Glavna poruka skupa, naslovljenog „Antibiotici u fokusu: racionalna terapija, rezistencija i odgovornost”, sažeta je u apelu: „Djeluj sada – zaštiti našu sadašnjost i osiguraj našu budućnost”. Upravo sezona viroza i gripe, kada pacijenti često traže „tabletu više”, pokazala se idealnom za podsjećanje da se prehlade i gripa ne liječe antibioticima.
Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević upozorio je da je „evolucija mikroorganizama brža od ikakvog procesa koji može pokrenuti ljudska vrsta” te da već ulazimo u „eru multirezistentnih organizama”. Ako ne sačuvamo postojeće lijekove, rekao je, „vratit ćemo se u postantibiotsku eru u kojoj i najbezazlenije infekcije postaju opasne”.
Izv. prof. dr. sc. Suzana Mimica, klinička farmakologinja i pomoćnica ravnatelja KBC-a, naglasila je da novih antibiotika „dolazi na kapaljku”, dok su u svijetu, pa i u Hrvatskoj, već zabilježene panrezistentne bakterije, otporne na sve poznate lijekove. Pritom više od 90 % respiratornih infekcija uzrokuju virusi na koje antibiotici ne djeluju, a nepotrebna terapija može uništiti korisnu crijevnu floru, izazvati alergijske reakcije i potaknuti otpornost bakterija.
– "Pacijenti ne smiju biti nezadovoljni ako ne dobiju recept za antibiotik", istaknula je Mimica. Za bakterijske bolesti poput streptokokne angine, upale pluća ili mokraćnih puteva antibiotici su nezamjenjivi, ali ih je nužno uzimati točno kako je propisano i do kraja kure.
Sudionici skupa pozvali su građane da vjeruju liječnicima, ne traže „lijek za svaki slučaj” i preuzmu dio odgovornosti u očuvanju učinkovitosti antibiotika. Jer, kako su zaključili, „zlatno doba” tih lijekova je završilo – a bez njih buduće generacije mogle bi ostati bez ključnog oružja u borbi protiv infekcija.