Sve glasnije rasprave o masovnom turizmu preselile su se ovoga tjedna na Brač, gdje je 25. studenoga u Supetru održan panel posvećen povezanosti otoka i rastućem pritisku ljetnih gužvi. Sudjelovali su predstavnici pomorskog prometa, lokalne samouprave, zaštite mora i europskih projekata, a zajednička poruka bila je jasna: bez uravnoteženja gospodarske koristi i zaštite prostora otočni život postaje neodrživ.
Brački prometni paradoks Gradonačelnica Supetra Ivana Marković slikovito je opisala svakodnevicu: „Ljeti nam svega fali, a zimi nam je svega previše. To je život na otoku.” Kroz tamošnju luku, jednu od najprometnijih u zemlji, godišnje prođe 2,2 milijuna putnika i oko pola milijuna vozila, dok na cijelom Braču živi tek 14 tisuća stanovnika. Upravo taj disbalans, složili su se sudionici, stvara golem teret na infrastrukturu i okoliš.
Nove linije i luka Resnik Ana Glavurdić Mekinić iz županijskog odjela za turizam najavila je planiranje mrežnih brodskih linija za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju te studiju isplativosti rute Trogir – Omiš. Razmatra se i veza Omiš – Postira, uz buduću luku Resnik koja bi povezala aerodrom i otoke, skratila putovanje i smanjila pritisak na središnju luku u Splitu.
Digitalni nadzor Modre špilje Konkretne mjere predstavio je Ivo Benzon iz razvojne agencije RERA kroz europski projekt TOURISMO. Na Biševu je postavljena oprema koja broji posjetitelje i, uz pomoć umjetne inteligencije, nudi prijedloge za preusmjeravanje gužvi na druge lokacije. Veliki video-zid u luci prikazuje točne termine ukrcaja i preporuke obližnjih atrakcija kako bi se skratilo čekanje ispred Modre špilje.
Morski otpad raste brže od prometa Zaštita mora, ključne turističke atrakcije, bila je glavna tema Matka Bašića iz tvrtke CIAN. Prema njegovim podacima, kroz luku Split godišnje prođe oko 18 tisuća plovila, bez marina i malih lučica. Iako propisi nalažu predaju otpada prije isplovljavanja, najviše problema stvaraju fekalne vode jer adekvatni prihvatni kapaciteti još ne postoje.
Povratak otočana – preduvjet održivosti Načelnik Milne Frane Lozić upozorio je da se pojam „prekomjernog turizma” prvo mora jasno definirati: „Ako ne zadržimo lokalno stanovništvo, pitanje održivog turizma gubi smisao.” Najavio je produljenje subvencionirane brzobrodske linije Split – Rogač – Milna za idućih deset godina, ističući kako je pouzdana i česta povezanost s kopnom jednako važna kao i međuotočne rute.
Zaključak skupa u Supetru može se svesti na jedan imperativ: razvoj da, ali uz strogu kontrolu kapaciteta, ulaganja u infrastrukturu i zaštitu prirodnih resursa. Bez toga bi se, upozorili su govornici, dalmatinski otoci lako mogli pretvoriti u žrtve vlastitog turističkog uspjeha.