U Europskom parlamentu u Strasbourgu održana je rasprava povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, na kojoj su sudionici upozorili da Bosna i Hercegovina bez dubinske izborne reforme i dosljednog poštivanja konstitutivnosti triju naroda ne može ostvariti trajnu stabilnost ni europsku perspektivu.
Raspravu pod nazivom „30 godina nakon Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma: BiH između prošlosti i budućnosti” inicirala je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko. Okupljeni su dali povijesni i geopolitički presjek okolnosti koje su 1995. dovele do Daytona, istodobno ističući da se mnogi nedostaci tadašnjeg ustroja danas pokazuju kao kočnica funkcionalnoj državi.
Ključni izazov, naglašeno je, ostaje jednakopravnost Hrvata. Sudionici su upozorili da se politička zastupljenost i temeljna prava toga konstitutivnog naroda sustavno potkopavaju, što produbljuje napetosti i usporava reformske procese. Zaključeno je da je prijelaz iz „daytonske” u „briselsku” Bosnu i Hercegovinu nužan kako bi se osigurao održiv mir i otvorio put prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
„Bez poštivanja načela konstitutivnosti sva tri naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – nema trajnog mira ni stabilne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu”, poručila je Zovko. Pozvala je na žurno usvajanje nove izborne regulative koja će provesti odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava te spriječiti daljnju diskriminaciju u političkom predstavljanju.
Skup je otvorio ministar pravde BiH Davor Bunoza, a u panel diskusiji sudjelovali su i francuski general Christophe Gomart, potpredsjednik parlamentarnog Odbora za sigurnost i obranu, te bivši veleposlanik BiH pri EU-u i NATO-u Vitomir Miles Raguž, autor knjige „Who Saved Bosnia”. Sudionici su se složili da Bruxelles mora nastaviti snažno podupirati reforme, osobito one koje će modernizirati izborni sustav i osigurati ravnopravnost svih građana.
Rasprava je zaključenima da je dosljedna provedba Daytonskog sporazuma – dopunjena europskim standardima – preduvjet za dugoročnu stabilnost zemlje i regije. Bez toga, upozoreno je, ostaje otvoreno pitanje političke krize koje već tri desetljeća onemogućava Bosni i Hercegovini puni demokratski i gospodarski razvoj.