Stranka umirovljenika (SU) upozorila je na konferenciji za novinare da hrvatski mirovinski sustav sadrži niz nelogičnosti koje umirovljenicima smanjuju primanja i potiču pravnu nesigurnost.
Predsjednik SU-a Lazar Grujić kazao je kako se prilikom donošenja zakona „ne vrši simulacija” učinaka u praksi, što rezultira neravnopravnošću među korisnicima. Stranka stoga traži hitno ispravljanje propusta, veće sudjelovanje stručnjaka te uvođenje pravobranitelja za umirovljenike. Nacionalno vijeće za umirovljenike, dodao je, mora postati stvarno savjetodavno tijelo, „a ne javni servis Vlade”.
Primjeri gubitka bonifikacije
Umirovljeni profesor kriminalistike Petar Veić naveo je da mu se, unatoč 47 godina efektivnog staža, pri odlasku u mirovinu nije priznala bonifikacija za godine rada iznad 40. Zbog toga prima oko 350 eura manje od kolega sličnog profila, premda je uredno plaćao doprinose i kroz ugovore o djelu. Njegove žalbe nisu uvažene ni na Upravnom sudu.
Sličan problem iznio je i Dario Nađ iz Osijeka, umirovljen kao djelatna vojna osoba 2014. Nakon što je 2019. počeo raditi na pola radnog vremena, pokušao je upisati novi staž kako bi mu se mirovina povećala, no naišao je na otpor nadležnih institucija. „Kažu ako pokrenem novi izračun mirovine, više neće biti po posebnim propisima, nego po općim propisima”, izjavio je Nađ, dodavši da bi mu u tom slučaju primanja mogla pasti za 20 do 30 posto.
Poziv na transparentnost i pravnu pomoć
Glasnogovornica SU-a Vesna Horvat ustvrdila je da sustav koristi činjenicu da većina umirovljenika nema novca za dugotrajne sporove, pa „šute pokorno”. Odvjetnica Katja Jajaš savjetovala je građanima da prije podizanja tužbi iskoriste mehanizme iz Etičkog kodeksa državnih službenika te upute pritužbu povjereniku za etiku, koji mora provjeriti jesu li odluke u skladu s propisima.
Stranka zaključuje kako je nužno pojednostaviti propise, uskladiti različite zakone i osigurati da se svaki dodatni rad isplati, umjesto da rezultira nižom mirovinom.
