Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) danas raspravlja o prijedlogu prema kojem bi skupina inovativnih lijekova za rak — prije svega za neke oblike raka dojke, pluća i prostate te za mijelofibrozu — bila skinuta s Liste posebno skupih lijekova i ubuduće se financirala iz bolničkih budžeta.
Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot upozorava da bi takav potez „doveo do urušavanja zdravstvenog sustava i onemogućio liječenje onkoloških pacijenata“, podsjećajući da je većina bolnica u minusima. „Prebacivanje troška na bolnice značilo bi da će bolnice iz vlastitih limita, iz kojih plaćaju sve svoje troškove, morati plaćati i troškove terapija“, kaže Troskot i dodaje da bi to otvorilo nejednakosti među pacijentima.
Platforma Onkologija.hr, koja okuplja udruge oboljelih od malignih bolesti, uputila je otvoreno pismo ministrici zdravstva Ireni Hrstić, HZZO-u i Saboru: „Čime je motiviran prijedlog da se navedene skupine inovativnih lijekova prebace na teret bolničkih proračuna? Kakav će biti utjecaj na već prenapregnute bolničke proračune i očuvanje dostupnosti inovativnih lijekova?“
HZZO zasad odbija detaljnije komentirati: „Nismo u mogućnosti komentirati radne materijale, jer se ne radi o konačnim prijedlozima niti usvojenim odlukama Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“, stoji u službenom odgovoru. Neslužbeno, u Zavodu tvrde da se za pacijente neće promijeniti ništa jer lijekovi ostaju na osnovnoj listi, a mijenja se samo izvor financiranja.
Takav transfer, poručuju iz HZZO-a, nije presedan: s iste su liste posljednjih godina skinuti biološki lijekovi za hepatitis C, kao i terapije za karcinom bubrega, koje su potom prešle u status bolničkog ili receptnog lijeka.
U bolnicama, međutim, vlada oprez. Prof. dr. Stjepko Pleština, zamjenik ravnatelja KBC-a Zagreb, naglašava: „Svejedno je kako se lijek knjiži ako su osigurana sredstva. Ali ako povećaš opterećenje bolničkog limita, onda moraš povećati i limit, ili će nastati problemi.“ Podsjeća da je Lista posebno skupih lijekova „najbolje kontrolirani segment potrošnje“ i da je svojedobno spriječila međusobno prebacivanje pacijenata između bolnica.
KBC Rijeka trenutno „radi na procjeni značaja navedenog“ te će, kako navode, konačnu ocjenu dati nakon što usporede nove obveze s mogućim promjenama u prihodima.
Lista posebno skupih lijekova uvedena je 2005. s četiri lijeka vrijedna 23 milijuna kuna. Danas obuhvaća stotine terapija, a planirana potrošnja za ovu godinu iznosi 392 milijuna eura. Kritičari ističu da bi izuzimanje dijela tih sredstava iz centralnog proračuna poništilo dva desetljeća rada na jednakom pristupu liječenju raka. HZZO, pak, tvrdi da će pacijenti i dalje imati pravo na sve postojeće terapije te da će nadzor nad potrošnjom ostati jednako strog.
Hoće li nadležni pronaći model koji neće dodatno opteretiti bolnice i ugroziti dostupnost najskupljih terapija — ostaje otvoreno pitanje koje će, sudeći po reakcijama struke i pacijenata, pratiti visoka doza javnog pritiska.