Na današnji dan prije točno 103 godine, 14. veljače 1923., u Velome Varošu rodio se Miljenko Smoje – novinar, pisac i scenarist čije je pero Splitu i Dalmaciji podarilo nezaboravne junake, a nogometnom klubu Hajduk trajnu priču o identitetu.
Splet slučaja ili sudbine spojio je dva simbola grada: Smoje je rođen dan nakon osnutka Hajduka. Kasnije će upravo tom klubu posvetiti znatan dio svog opusa. Bio je suurednik monografije „Hajduk 1911.–1951.”, autor tražene knjige „Hajdučka legenda” (1971.) i tvorac serije „Velo misto”, u kojoj je paralelno ispisivao kroniku Splita i kroniku bijele majice. Zahvaljujući njemu i opereti Ive Tijardovića „Kraljica lopte”, Hajduk je jedini nogometni klub s vlastitom operetom i televizijskom serijom.
Od ribarskog doma do novinarske legende • Rođen u skromnoj ribarskoj obitelji u Velome Varošu. • Diplomirao hrvatski jezik i povijest 1945., potom poučavao u Komiži, Omišu i Preku. • Od 1948. radio u splitskim novinama, potpisujući reportaže, feljtone, putopise, sportske osvrte i humoreske – uvijek „uvik kontra”, kako su mu tepali sugrađani.
Televizijski i filmski trag 1971. piše scenarij za seriju „Naše malo misto”, koja postiže nezapamćenu popularnost. Slijede filmovi „Čovik i arhitektura” i „Roko i Cicibela”, a 1980. i serija „Velo misto”. Hrvatsko novinarsko društvo nagrađuje ga 1981. nagradom za životno djelo.
Privatni život i kasnija priznanja Neposredno nakon rata upoznao je Lepu Čatipović, s kojom se vjenčao 1963. Umro je 25. listopada 1995. u Splitu i pokopan u Žrnovnici istog dana, prema vlastitoj želji. Grad Split dodijelio mu je svoju nagradu za životno djelo 2021., a 2023. proglasio Godinom Miljenka Smoje te mu na Matejuški podigao spomenik.
Pune dvorane, trajna ostavština Ovog se tjedna, gotovo simbolično, obnovljena Tijardovićeva opereta „Kraljica lopte” izvodi pred rasprodanim gledalištem splitskog HNK-a. Publika tako još jednom slavi pisca koji je Dalmaciju pretvorio u literarni svemir, a malu, prkosnu loptu na travnjaku u priču veće od igre. 103 godine nakon njegova rođenja, Split se i dalje smije, plače i diči uz rečenice Miljenka Smoje.
