Hrvatska alpinistička legenda Stipe Božić (75) objavio je novu knjigu „Tri drame na Everestu“, intimno svjedočanstvo o trima usponima na najviši vrh svijeta koje su mu obilježile karijeru – i život.
Autor u uvodu progovara o vječnoj ljudskoj potrebi da se uspinjemo unatoč opasnostima i bez materijalne koristi, a završetak posvećuje nagloj komercijalizaciji alpinizma. Između ta dva pola odvija se priča o trima grebenima – zapadnom, južnom i sjevernom – koji su, kako piše izdavač VBZ, „vjerojatno tri najpoznatija planinska grebena na Zemlji“.
-
- – zapadni greben Prvi jugoslavenski uspon na Everest pretvorio se u dramu kada je prilikom povratka sa 8 848 metara poginuo Šerpa Ang Phu. Zapadni greben od tada je osvojen samo još jednom, što tom pothvatu daje kultni status.
-
- – južni greben Kao član makedonske ekspedicije Božić je ponovio podvig i postao tek drugi Europljanin – nakon Reinholda Messnera – koji je dvaput stajao na „krovu svijeta“. Tragiku pohoda zapečatio je nestanak makedonskog penjača Dimitra Ilievskog pri silasku.
-
- – sjeverni prilaz Treći Božićev uspon prati oluja koja je tog proljeća odnijela živote osam alpinista. Iako nitko iz njegova tima nije stradao, epske scene borbe s planinom ostale su duboko urezane u autorovo sjećanje.
Knjiga, bogato ilustrirana vlastitim fotografijama, donosi i zapise suputnika te kratke citate koji pojašnjavaju složenu mrežu prijateljstava i gubitaka u „svijetu gdje svaki korak može biti posljednji“. Božić piše i o svojim kasnijim povratcima pod Everest, kada više nije jurio vrh nego je ponovo tražio – i nalazio – mir pod „majkom svih planina“.
Iako je globalno poznat po trima rutama na Everest, Božić je dosegnuo i najviše točke svih kontinenata, snimio nagrađivane dokumentarce te napisao niz knjiga kojima popularizira planinarstvo i odnos čovjeka prema prirodi. „Tri drame na Everestu“ nastavljaju tu misiju, nudeći, kako navodi izdavač, priču „o izdržljivosti, prijateljstvu, hrabrosti i cijeni snova“.
Za domaću, ali i svjetsku alpinističku zajednicu, novo djelo veterana iz Zavojana predstavlja još jedan podsjetnik da se iza svakog slavnog uspona kriju tihi trenuci sumnje, bolnih gubitaka i neupitne strasti koja jedina može natjerati čovjeka da se tri puta suoči s najvišom, a ponekad i najsurovijom planinom na planetu.
