Prolaznici u središtu Pariza prošloga su tjedna nesvjesno svjedočili jednoj od najbrže izvedenih pljački u francuskoj povijesti. Četvorica muškaraca u kombinezonima parkirala su vozilo s dizalicom pokraj Louvrea, podigli ga do balkona na prvom katu, izrezala staklo, razoružala dvojicu čuvara i za samo sedam minuta odnijela francuske krunske dragulje vrijedne oko 88 milijuna eura, među kojima i ogrlicu koju je Napoleon poklonio supruzi Marie-Louise.
Louvre – magnet za lopove Jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja već je bio meta spektakularnih pljački. Slavna „Mona Lisa” stekla je dodatnu slavu 1911. kada ju je zaposlenik Vincenzo Perrugia skinuo sa zida, sakrio pod kaput i dvije godine držao u svojoj sobi, uvjeren da „nacionalno talijansko blago” mora biti u Italiji. Slika je vraćena u Pariz tek kada ju je pokušao prodati galeriji u Firenzi.
Problemi sa sigurnošću u Louvreu traju desetljećima: 1976. ukradena je flamanska slika, a nedugo potom i draguljima optočena sablja kralja Charlesa X. Godine 1990. lopov je iz okvira izrezao Renoireovo platno i zajedno s rimskim nakitom izašao kroz prozor.
Krađe koje još uvijek odzvanjaju • Boston, 1990. – u Isabella Stewart Gardner Museum dvojica lažnih policajaca svezala su osoblje i odnijela 13 djela Rembrandta i Vermeera vrijednih oko 500 milijuna dolara. Okviri i danas zjape prazni, a FBI slučaj drži otvorenim.
• Amsterdam, 2002. – dvoje pljačkaša razbilo je staklenu kupolu Van Goghovog muzeja i ljestvama iznijelo dvije slikareve slike. Premda su uhićeni, djela nikad nisu pronađena.
• Rotterdam, 2012. – tijekom noćnog upada iz Kunsthala su nestala djela Picassa, Moneta i Matissa; dio je kasnije pronađen, no većina se i dalje vodi nestalom.
• Dresden, 2019. – u „Zelenom sefu” pljačkaši su zapalili strujni ormar, onesposobili rasvjetu i za desetak minuta odnijeli barokni nakit, uključujući 49-karatni Dresdenski bijeli dijamant. Šteta je procijenjena na nekoliko stotina milijuna eura.
• Berlin, 2017. – trojica napadača iz Bode muzeja ukrala su kanadsku zlatnu kovanicu od 100 kg. Kovanica, procijenjena na 3,3 milijuna eura, rastopljena je i prodana za desetak puta manji iznos.
„Krađe iz muzeja češće su nego li se doista čini… postoji cijeli niz pobuda, od materijalne koristi do uvjerenja da se ispunjava viši cilj”, objašnjava povjesničar dr. Petar Bašić. Ističe da je unovčiti ukradeno umjetničko djelo gotovo nemoguće: „Svjetski poznata slika ili kip imaju svoju vrijednost, ali svi znaju da je riječ o predmetu ukradenom iz muzeja i ne može ga se samo tako nuditi na prodaju.”
Kada plijen postane sirovina Bašić podsjeća da se prilikom krađe nakita može rastopiti zlato, no time se gubi golemi dio vrijednosti: „Njegovu vrijednost daje upravo njegova povijest, a ne samo zlato koje je u njega ugrađeno.” Unatoč tomu, lopovi iz Bode muzeja zadovoljili su se tek milijunom eura dobivenim od rastopljene kovanice.
Hrvatska epizoda Ni Hrvatska nije ostala pošteđena. Od 1982. do 1987. Aleksandar Miles i njegovi suradnici sustavno su krali rijetke knjige iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koristeći skele postavljene zbog obnove zgrade. Planirali su čak zapaliti knjižnicu kako bi prikrili tragove, no uhićeni su nakon što je austrijski antikvar uhvaćen na granici s ukradenim izdanjima. Šteta je procijenjena na oko milijun tadašnjih njemačkih maraka, a Miles je osuđen na 15 godina zatvora.
Zaštita umjetnine – vječna utrka Posljednji upad u Louvre pokazao je da, unatoč modernoj tehnologiji, muzeji i dalje vode neravnopravnu bitku s domišljatim lopovima. Dok institucije jačaju sigurnost, kriminalci pronalaze nove prilike, a javnost ostaje uskraćena za neprocjenjiva djela ljudske kreativnosti.